08.06.2010.
Najsretniji Hrvati žive kraj mora
Prema travanjskoj analizi Nacionalnog indeksa sreće, zajedničkog projekta časopisa Banka, Hendala i Allianza, najsretniji stanovnici Hrvatske nalaze se u regijama s obalnog dijela države. Riječ je o Dalmaciji te Istri s Gorskim kotarom i Primorjem
Najsretniji stanovnici Hrvatske nalaze se u regijama s obalnog dijela države: Dalmaciji te Istri s Gorskim kotarom i Primorjem, dok su stanovnici Like, Korduna i Banije najnezadovoljniji, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS), istraživačkog projekta časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravateljne tvrtke Allianz Zagreb, za mjesec travanj.
Nacionalni indeks sreće (NIS) u travnju je pokazao očekivano slično stanje (63,9) kao i u prethodna dva mjeseca. NIS se nalazi u pozitivnom dijelu, iznad 50 bodova na skali između 0-100, ali je u zoni umjerene sreće, za razliku od viših, izrazitijih, razina sreće koje bi se mogle okarakterizirati indeksima od 70 do 100 bodova.
U travanjskoj analizi zanimala nas je distribucija sreće po regijama Hrvatske (slika 1). Prema dobivenim rezultatima iznad hrvatskog indeksa sreće (63,9 boda) nalaze se regije s obalnog dijela države: Dalmacija te Istra s Gorskim kotarom i Primorjem.
Grad Zagreb ima nešto viši rezultat NIS-a od hrvatskog indeksa, a nešto niži sjeverna Hrvatska. Regija s izrazitim ispodprosječnim rezultatom indeksa sreće je Lika, Kordun i Banija. Ta se hrvatska regija jedina izdvaja sa statistički značajno manjim pokazateljem indeksa sreće u odnosu na sve ostale regije (58,1).
|
Razloga zašto regija Lika, Kordun i Banija ima negativni indeks sreće sigurno je više jer za takav kompleksan pokazatelj ne postoji samo jedno objašnjenje.
Ipak, neka objašnjenja mogu se potražiti u pojedinim komponentama NIS-a koje objašnjavaju zadovoljstvo životnom situacijom, procjenu zadovoljstva za iduće dvije godine te ocjenu emotivnog stanja (slika 2).
|
Stanovnici Like, Korduna i Banije značajno niže ocjenjuju pitanje koliko su zadovoljni svojom trenutačnom životnom situacijom i u skladu s time značajno niže gledaju na razinu zadovoljstva koju očekuju za dvije godine (slika 3).
Njihova procjena zadovoljstva trenutačnom situacijom i očekivanja u budućnosti su negativna, pa se može reći da ta regija ima najveću akumulaciju nezadovoljstva.
Možda svoje nezadovoljstvo ne iskazuju glasno i javno kao građani nekih drugih regija, ali kad ih se upita jasno iskazuju svoje nezadovoljstvo.
Važno je naglasiti da je Lika, Kordun i Banija jedina hrvatska regija u kojoj su građani na oba ova elementa postigli nedovoljnu razinu bodova, odnosno nalaze se u negativnom dijelu skale (ispod 50 bodova). Građani sjeverne Hrvatske također se zadovoljstvom trenutačnom životnom situacijom nalaze u negativnom dijelu skale (odnosno na samoj granici), no njihova su predviđanja za budućnost ipak pozitivna.
|
Trenutačnom životnom situacijom građani Zagreba (51,90), Istre, Gorskog kotara i Primorja (53,87) te Dalmacije (54,89) statistički su u značajno većoj mjeri zadovoljniji u odnosu na Liku, Kordun i Baniju (42,67).
Procjena životnog zadovoljstva u budućnosti također izdvaja stanovnike Zagreba (57,16), Istre, Gorskog kotara i Primorja (59,54) te Dalmacije (59,89), ali i Slavonije (57,54) kao značajno više zadovoljne u odnosu na Liku, Kordun i Baniju (48,71).
Na zadovoljstvo životom veliki utjecaj imaju pozitivne i negativne karakteristike emotivnog stanja, pa njihova ocjena po hrvatskim regijama (slika 4) pokazuje da su u pozitivnim emocijama najslabiji, a u iskazivanju negativnih emocija najjači Ličani, Kordunaši i Banijci.
Sveukupno gledajući emotivno stanje izdvaja građane Zagreba (66,46), Istre, Gorskog kotara, Primorja (66,99) i Dalmacije (66,79) kao statistički značajno boljeg emotivnog stanja u odnosu na građane sjeverne Hrvatske (61,14), Slavonije (59,64) te Like, Korduna i Banije (52,84).
|
No, potrebno je istaknuti kako građani sjeverne Hrvatske, iako lošijeg emotivnog stanja u odnosu na navedene regije, ipak imaju statistički značajno bolji pokazatelj u odnosu na Liku, Kordun i Baniju. Zajedno sa Slavonijom, Lika, Kordun i Banija jedine su regije kod kojih je sveukupno emotivno stanje građana ispod pozitivne granice od 50 bodova.
Promatrajući regionalne razlike pozitivnih elemenata komponente emocionalnog stanja (smijanje, poštovanje drugih, užitak, sreća, ljubav) uključenih u NIS može se reći kako građani triju regija koje se i sveukupno izdvajaju (Zagreb, Istra, Gorski kotar i Primorje te Dalmacija) također i u značajno većoj mjeri osjećaju užitak i osjećaj poštovanja od strane drugih osoba u odnosu na sjevernu Hrvatsku te Liku, Kordun i Baniju. Stanovnici Slavonije te osjećaje doživljavaju u značajno većoj mjeri samo u odnosu na Liku, Kordun i Baniju.
Niži pokazatelj osjećaja sreće izdvaja Liku, Kordun i Baniju u odnosu na sve ostale regije, no i građani sjeverne Hrvatske imaju statistički značajno nižu razinu bodova u odnosu na Zagreb, Istru, Gorski kotar i Primorje te Dalmaciju.
Smijanje je element koji također izdvaja Zagreb, Istru, Gorski kotar i Primorje te Dalmaciju sa statistički značajno većim pokazateljem u odnosu na Liku, Kordun i Baniju, uz razliku da se Istra, Gorski kotar i Primorje u ovom slučaju izdvajaju i od sjeverne Hrvatske.
|
Osjećaj ljubavi izdvaja samo građane Zagreba u odnosu na sjevernu Hrvatsku te Liku, Kordun i Baniju, dok se element noviteta (zanimljivosti) na statistički značajno većoj razini pojavljuje u odnosu na navedene regije i kod gađana Zagreba i Istre, Gorskog kotara i Primorja.
Negativne emocije (zabrinutost, tuga, ljutnja, stres) izdvajaju Liku, Kordun i Baniju te Slavoniju kao regije sa statistički većim pokazateljima. Istra, Gorski kotar s Primorjem te Dalmacija i Zagreb izražavaju sličnu razinu zabrinutosti, tuge i stresa.
Ljutnju stanovnici Dalmacije osjećaju u statistički značajnoj mjeri manje u odnosu na Liku, Kordun i Baniju te Slavoniju, dok je građani Zagreba osjećaju u manjoj mjeri samo u odnosu na Slavoniju.
Tugu stanovnici Istre, Gorskog kotara i Primorja te Dalmacije osjećaju manje u odnosu na iste dvije regije, no građani Zagreba je osjećaju u manjoj mjeri samo u odnosu na Slavoniju.
Ova analiza pruža samo indikaciju stanja regionalnih indeksa sreće snimljenih tijekom travnja na određenom broju ispitanika, povezanih s komponentama općeg zadovoljstva i emotivnog stanja, ali koje nismo povezivali s bilo kojom drugom komponentom obiteljskog, radnog ili bilo kojeg drugog okruženja, kao što su, primjerice, klimatski uvjeti.
Zbog toga ova analiza ne objašnjava potpuno distribuciju indeksa sreće po regijama već samo ukazuje na činjenicu da one regije koje imaju značajno manji indeks, posebno one s negativnim, također imaju značajno izražene negativne elemente emotivne komponente indeksa sreće. (Bankamagazin)
|
|
 |
|