31.05.2010.
Razvoj bankarstva: Ljudi najveći trošak
Bojan Platiša
Daljnji razvoj e-bankarstva ići će u dva smjera – prvi je povećanje funkcionalnosti, a drugi je razvoj novih komunikacijskih kanala. Cilj je smanjiti troškove i povećati prodaju
Iz pomoćnog alata informatička tehnologija prerasla je u osnovni razvojni alat financijske industrije i koji god uređaj u kući danas postojao, banka će nastojati da se preko njega približi korisniku kako bi smanjila troškove, kaže Bojan Platiša, direktor tvrtke Asseco SEE za razvoj elektroničkih rješenja. „U šali kažemo da ćemo uskoro imati i mikrovalno bankarstvo, preko mikrovalne pećnice“.
Daljnji razvoj ići će u dva smjera: prvi je povećanje funkcionalnosti, a drugi razvoj novih komunikacijskih kanala. Cilj je smanjiti troškove i povećati prodaju.
"Suština priče je da se što više funkcionalnosti koje sada obavljaju zaposlenici u poslovnicama prebaci 'online'. U našim bankama još uvijek se traži dosta papira, a baratanje s papirima usporava proces. Da bi otvorio račun čovjek mora pola sata sjediti u poslovnici, umjesto da to obavi za minutu preko interneta“, tumači Platiša te uspoređuje e-banking s bankovnim karticama – kartice zamjenjuju skupo poslovanje s gotovinom prilikom plaćanja roba i usluga, dok e-banking može zamijeniti skupe postupke u okviru bankovnih poslovnica.
S druge strane, zaposleni čovjek najveći trošak i bitno je da banka vodi računa da on radi najbitnije poslove.
"Čemu da troši pola sata na neku jednostavnu operaciju ako za to vrijeme može riješiti neki stambeni kredit. Računica je jednostavna“, zaključuje.
"Drugi smjer razvoja su tehnološki pomaci, razvoj novih kanala. Standardna priča obuhvaća web, SMS i e-mail, a hit je mobilno bankarstvo. Prvenstveni cilj je smanjiti troškove, a online transakcije su nekoliko puta jeftinije, ovisno o strukturi troškova banke i koliko ulaže u svoje poslovnice“, dodaje Platiša.
Druga priča koja se otvara kroz e-bankarstvo je prodaja: "Prihodi se moraju povećati, čak i pod cijenu povećanja troškova.
Ako vam banka ponudit kupnju auta uz kredit, pa vam uz taj kredit ponudi još neko osiguranje, sve auto kuće tražit će banke da ponude nešto slično.
Ista je priča i za kanale. Ako preko svog televizora mogu uzeti gotovinski kredit u iznosu od petsto eura, iskoristit ću TV-bankarstvo“.
|
Tehnička rješenja već postoje i Asseco ih pokušava pratiti. Za TV-bankarstvo već postoje planovi, ali prvenstvo ipak ima razvoj standardnih kanala, s obzirom da je penetracija e-bankarstva u regiji niska, između 10 i 15 posto, ovisno o zemlji.
Regionalni prosjek kvari Bugarska, koja je u Europskoj uniji, ali ima jednoznamenkastu penetraciju, dok Rumunjska ima penetraciju od 15 posto, ali i nesumnjivo veliki potencijal, procjenjuje Platiša.
"Riječ je o velikom tržištu, najbrojnijoj zemlji u regiji, s velikim IT tržištem. Uvjeren sam da će imati eksponencijalan rast u budućnosti. Velike banke, veliki profiti i velike mogućnosti da stvaramo tamo rješenja“.
S aspekta sigurnosti, nužno je pronaći ravnotežu između razine sigurnosti i jednostavnosti rješenja za korisnika pri instalaciji i uporabi.
Kao primjer Platiša navodi korporativne transakcije kod kojih je riječ o velikim iznosima i praksa je da se koriste kvalitetnija i skuplja rješenja.
Za fizičke korisnike, koji plaćaju standardne račune iznosa do stotinjak eura, ljestvica razine sigurnosti se spušta i primjenjuju se rješenja jeftinija i lakša za upotrebu.
"Čak i ako dođe do prevare, rizici su mali i banka ih može preuzeti na sebe, tako da se ušteda sa sigurnosnim mehanizmima niže razine na kraju isplati. Naravno, postoji i negativna strana priče, mogućnost da se na tržištu pročuje da neka banka nema potpuno sigurno rješenje, ali ipak postoji neka ravnoteža koja funkcionira“, tumači Platiša.
Razvoj tehnologije nameće pitanje do koje razine je moguće ići s prebacivanjem komunikacije između dviju osoba, bankara i klijenta, na komunikaciju između stroja i klijenta.
"Prema svim istraživanjima ljudi prilikom kupnje vole pričati s čovjekom. Samo u konverzaciji s humanim bićem s druge strane kupac može postaviti dodatna pitanja, mogu se javiti dodatne ideje... Smatram da internet bankarstvo ne može zatvoriti iole kompleksniju prodaju, no putem interneta se mogu raditi jednostavne frekventne operacije. Svaka prodaja može početi kroz elektroničko bankarstvo i taj kanal treba koristiti kako bi klijent osjetio da ga netko prati, da se o njemu vodi računa, da mu se s vremena na vrijeme daju konkretne ponude, ali ne da ga spamaju s ponudom koja čovjeku ne odgovara. To ne smije biti masovna kampanja, no konkretne ponude s vremena na vrijeme mogu doći“, zaključuje Assecoov direktor za razvoj e-rješenja. (Bankamagazin)
|
|
|
|