07.05.2010.
Turizam: Bitka za posjetitelje Grčke
Problemi Grčke alarmirat će preostali Mediteran koji će krenuti u borbu za njihove turiste, a za nas bi to primarno moglo značiti veću akviziciju srpskog tržišta koji je početkom devedesetih hrvatske destinacije supstituirao Grčkom, smatra turistički konzultant Branko Bogunović
Ovogodišnja sezona biti će izuzetno teška, možda i teža od prošlogodišnje, a osobno bi bio zadovoljan s ponavljanjem prošlogodišnjih brojki, uz nadu da će potrošnja ipak biti nešto veća, rekao je za www.banka.hr Veljko Ostojić, čelnik Riviere Poreč.
Dodaje i kako konkurencija kontinuirano radi, dok je u Hrvatskoj smanjena aktivnost i tržišna prisutnost. Na pitanje može li kaos u Grčkoj nama donijeti koristi ili točnije, privući potencijalne turiste Grčke na Jadran, Ostojić odgovara da postoji ta mogućnost, no ne vjeruje da bi se moglo raditi o velikim brojkama.
Turističkog konzultanta Branka Bogunovića zabrinjava trend velikog pada izvanpansionske potrošnje, a upitnim smatra i izdržavanje hotelskog sektora još jedne teške sezone, obzirom na poslovne rezultate i opterećenost dugovima.
Hrvatski hotelijeri su u prvih devet mjeseci prošle godine imali pad noćenja od šest posto, a gubici 16 hotelskih kompanija koje su objavile izvješća na ZSE-u u 2009. povećani su 17,9 posto, na 199,4 milijuna kuna. Usporedbe radi, grčki hotelijeri prošle su godine imali pad noćenja 7 posto, a španjolski 7,5 posto.
Prema podacima HNB-a, prihodi u turizmu pali su za milijardu eura u prvih devet mjeseci prošle godine, u potpunosti zbog smanjene potrošnje stranih putnika.
Prema Bogunoviću, problemi Grčke alarmirat će preostali Mediteran koji će krenuti u borbu za njihove posjetitelje, a za nas bi to primarno moglo značiti veću akviziciju srpskog tržišta koji je početkom devedesetih hrvatske destinacije supstituirao Grčkom.
Na (ne)uspješnost ovogodišnje sezone utjecat će odgođeni buking te spuštanje cijena, koje si hrvatski hotelijeri teško mogu priuštiti uz postojeće probleme. Odlučili su se za snažniji marketing te uključivanje više usluga u aranžmane, dok crnogorski, grčki, španjolski ili tuniški hotelijeri i touroperateri privlače jeftinijim cijenama, 15 do 30 posto.
|
Koji je status turizma
U Programu gospodarskog oporavka turizma kao sektora nema, pa se može zaključiti da on nije nešto što Vlada doživljava kao sektor koji može doprinijeti našem oporavku, kaže Veljko Ostojić dodajući da je to nelogično i neshvatljivo. Uz energetiku, zaštitu okoliša, obrazovanje i poljoprivredu i turizam bi trebao dobiti jači status jer bi njegov razvoj mogao dati velik doprinos kompletnom gospodarstvu.
Na isti način Program je komentirao Zrinko Kamber, član Uprave Valamara na nedavnom predstavljanju priprema za sezonu. Kamber je tada istaknuo da ne postoji stimulativna ulagačka klima u turizam, pogotovo za one velike poput Valamara koji je ove godine investirao 150 milijuna kuna i upravlja sa 40 turističkih objekata na Jadranu.
"Turistički sektor već jako puno vremena naglašava da turizmu u Hrvatskoj treba dati značaj koji zaslužuje, a nažalost i sami smo svjedoci da mnogi u Hrvatskoj turizam doživljavaju kao neželjeno dijete i to je problem kojeg sektor prije svega mora riješiti – a koji nam je danas u uvjetima kada se od nas traži globalna konkurentnost posebno značajan", izjavio je Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatska koji procjenjuje da će u sezoni najbolje proći privatni smještaj, kampovi i marine, odnosno prošlogodišnji pobjednici.
Inače, jedno od trajtrajnijih hrvatskih pitanja je udio turizma u bruto domaćem proizvodu, koji, ovisno o procjeni, varira od 5 do 20 posto. Samo Ministarstvo turizma najmanje je od svih, s najmanjim brojem djelatnika i najnižim udjelom u državnom proračunu.
Prema njihovim predviđanjima ovogodišnja sezona bit će na razini prošle, a dva glavna cilja koja su si zadali jest zadržati povećani udio na međunarodnom tržištu koji je prošle godine premašio 2 posto i vratiti domaćeg gosta na Jadran.
Što se tiče realizacije drugog cilja, Ostojić, Bogunović i Palman imaju isti zaključak – zbog porasta nezaposlenosti i smanjenja kupovne moći – neće biti više domaćih gostiju nego lani. (Bankmagazin)
|
|
|
|