06.05.2010.
EIZ i Magazin banka: Koliko smo zadovoljni životom?
Trenutačno zadovoljniji Hrvati dolaze iz redova obrazovanijih, zaposlenih, s višim prihodima i oženjenih, čulo se na prezentaciji Croatian Economic Survey Ekonomskog instituta koji je u cijelosti posvećen blagostanju i dobrobiti u postsocijalističkim zemljama
Najnovije izdanje časopisa Croatian Economic Survey, koji izdaje Ekonomski institut, Zagreb, u cijelosti je posvećeno blagostanju i dobrobiti (well-being) u postsocijalističkim zemljama, istaknula je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta na današnjoj prezentaciji časopisa.
Časopis donosi pet članaka na engleskom jeziku smještenih u kontekst šire rasprave o sociološkom, psihološkom i ekonomskom poimanju dobrobiti, a predstavila ga je Maja Vehovec, glavna urednica časopisa, dodavši da su svi tekstovi dostupni na www.eizg.hr.
Tema blagostanja i dobrobiti izabrana je iz više razloga, a jedan je i aktualna međunarodna rasprava o objektivnim mjerama blagostanja i subjektivnim ocjenama kvalitete života i zadovoljstva, rekla je Vehovec.
Sama veličina bruto domaćeg proizvoda ne može odgovoriti na pitanje jesmo li i koliko kao stanovnici pojedine zemlje zadovoljni postojećom kvalitetom života.
Zbog toga subjektivne ocjene kvalitete života postaju naročito važne za postsocijalističke zemlje koje su prošle turbulentno i teško tranzicijsko razdoblje.
U novom broju časopisa Croatian Economic Survey članak Ive Tomić i Joanne Tyrowicz istražuje promjene srednje klase u Hrvatskoj i Poljskoj.
Najvažniji nalaz istraživanja je da su se plaće visokokvalificiranih radnika u Hrvatskoj povećale iznad medijalne vrijednosti, čime se smanjuje njihova zastupljenost u srednjoj klasi, dok se u Poljskoj, unatoč rastu primanja te skupine, njihova zastupljenost u srednjoj klasi povećava.
Istraživanje Lene Malešević Perović o zadovoljstvu životom u Hrvatskoj pokazuje promjene utjecaja nastalih mjerenjem u različitim vremenskim razdobljima.
Ono potvrđuje da je status dohotka u zadovoljstvu životom važan na marginama siromaštva, ali izvan njih on nije presudan za ocjenu zadovoljstva odnosno sreće.
|
Slično istraživanje zadovoljstva životom prikazali su Will Bartlett, Hristina Cipusheva, Marjan Nikolov i Miroljub Shukarov na primjeru Makedonije, ali s aspekta unutarnjih regionalnih razlika.
Danijel Nestić u članku o razlikama plaća između muškaraca i žena u Hrvatskoj zaključuje kako se jaz u njihovim plaćama može pripisati različitom nagrađivanju, a ne i različitim radnim karakteristikama i obrazovanju muškaraca i žena. Iako žene posjeduju visoku proizvodnost i obrazovanost one ne postižu jednake razine plaća kao muškarci.
Massimo Franco i Monia Trombetta ispituju što utječe na dobrobit na radnom mjestu. Polaze od pitanja svojih uvjerenja o sebi i vlastitih sposobnosti koje utječu na ocjenu zadovoljstva poslom, kao i općeg osjećaja dobrobiti. Istraživanje nastavljaju mjerenjem jaza između percepcija i želja o dobrobiti na radnom mjestu.
Tekstove domaćih i stranih autora u kontekstu interdisciplinarnog poimanja dobrobiti komentirali su Ljiljana Kaliterna Lipovčan, profesorica psihologije s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Vedran Šošić, direktor Direkcije za financijsku stabilnost Hrvatske narodne banke, Zvonimir Galić, docent psihologije rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta Drago Čengić, profesor sociologije s Instituta društvenih znanostiu Zagrebu, Ivo Pilar , te Marina Ralašić, izvršna direktorica Banke koja je predstavila Nacionalni indeksi sreće (NIS), zajednički projekt Banke, Hendala i Allianza.
Nacionalni indeks sreće (NIS) pokazuje da hrvatski građani sve teže podmiruju svoje osnovne potrebe, da su sve nezadovoljniji trenutačnom životnom situacijom, za koju ne očekuju da će se poboljšati u budućnosti, rekla je Marina Ralašić.
Zvonimir Galić je zaključio da zadovoljstvo poslom utječe na proizvodnost i opći osjećaj dobrobiti na radnom mjestu, pa njegovu važnost poslodavci ne bi smjeli zanemariti ni u uvjetima visoke nezaposlenosti.
Zadovoljstvo životom u Hrvatskoj mijenja se kroz vrijeme, a trenutačno zadovoljniji Hrvati dolaze iz redova obrazovanijih, zaposlenih, s višim prihodima i oženjenih, komentirala je Ljiljana Kaliterna, dok se Vedran Šošić osvrnuo na istraživanje o razlikama u prosječnim plaćama između muškaraca i žena.
Iako su se one u posljednjih desetak godina malo smanjile, plaće žena ostale na nižoj razini u odnosu na muškarce, iako zaposlene žene u Hrvatskoj imaju superiornije obrazovanje.
Drago Čengić je na pitanje što se dogodilo sa srednjom klasom u Hrvatskoj i Poljskoj, odgovorio da članak u Croatian Economic Survey pokazuje da se njena veličina Hrvatskoj nije bitno promijenila, dok se u Poljskoj smanjila.
Bitna je razlika u tome što su u Hrvatskoj visokokvalificirani radnici iz srednje klase prešli u višu, dok su u Poljskoj povećali veličinu srednje klase.
|
|
"Putem ovih i budućih istraživanja želimo saznati je li i u kojoj mjeri jedinstven društveni eksperiment u povijesti donio stanovnicima pojedinih zemalja životno zadovoljstvo. Još od vremena Rudolfa Bičanića i njegovog djela Kako živi narod (1936.) ostalo je aktualno da se odgovori na ona pitanja koja istražuju što se nalazi iza agregirane vrijednosti bruto domaćeg proizvoda", zaključila je Maja Vehovec diskusiju o ulozi dobrobiti u pojedinim zemljama i segmentima života. (Bankamagazin)
|
|
 |
|