|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Domagoj Vidaković, MBA
|
|
|
|
|
Sažetak
Naše osnovne dvije hipoteze u ovom radu su: prvo, ruralni turizam i njegovo unapređenje može znatno doprinijeti razvoju nerazvijenih ruralnih područja u RH, i drugo, za projekte razvoja ruralnog turizma mogu se dobiti značajna sredstva iz predpristupnih fondova EU.
U Hrvatskoj se vide napori u razvoju ruralnog turizma, ali ti su napori tek na početku razvoja. EU svoj razvoj temelji na regionalnojm razvoju gdje formalne državne granice nisu prepreka, nego točke spajanja regija.
Regije u ujedinjenoj Europi na takav način postaju nosioci njenog razvoja, a turizam kao najpropulzivnija grana kretanja ljudi i roba, koji obuhvaća područja od kulturnog do sportskog preko zdravstvenog turizma, je upravo ključni pokretač takve suradnje.
Poznato je da se regionalni razvoj pojavljuje vezano uz razna područja - od nacionalnih parkova do kulturnih manifestacija. Ruralni turizam je upravo jedan od takvih primjera gdje nema granica; rijeke, jezera i planine povezuju a ne razdvajaju ljude, pa je poznato i u našoj praksi povezivanje kroz ruralni turizam sa susjednim državama.
Takvi projekti nailaze na snažnu podršku, pa je moguće takve projekte financirati iz predpristupnih fondova EU-a, kao i kroz razne oblike prekogranične suradnje. Zato u ovom tekstu prikazujemo naša nastojanja i mogućnosti razvoja ruralnog turizma kroz prijavljeni projekt na predpristupne fondove EU-a općina Bač i Bilje, te primjer već uspješno prijavljenih projekata ruralnog turizma koje su dobile financiranje iz fondova Europske Unije.
Ključne riječi: ruralni turizam, prekogranična suradnja, predpristupni fondovi EU, IPA instrument predpristupne pomoći
|
1. Uvod
Kao što znamo, ruralni turizam je oblik turizma koji se razvija na selu van gradova i područja masovnog turizma. Ruralni turizam je bio veoma zapostavljen tijekom razvoja masovnog turizma u bivšoj Jugoslaviji.
Tijekom ratnih godina i obnove razvoj ruralnog turizma bio je ograničen ratnim i ekonomskim prilikama, kao i činjenicom da je veliki dio prostora na kojem se može razvijati ruralni turizam bio okupiran i devastiran te činjenicom da je dobar dio tog prostora i danas miniran, znatno onemogućava njegov razvoj.
Također, svijest o razvoju ruralnog turizma kod znanstvenika i osoba odgovornih za hrvatski turizma javila se tek prije 10-ak godina, pa je tako razvoj ruralnog turizma uvršten i u Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine.
Ljudi koji se bave ruralnim turizmom, kao i lokalne vlasti i stanovništvo koje bi moglo imati benefite od razvoja ruralnog turizma, sve više shvaćaju njegov značaj, pa je u tom smislu i 1. kongres ruralnog turizma u zaključcima pozvao Vladu RH da donese i Strategiju razvoja ruralnog turizma do 2012. godine.
U razvoju ruralnog turizma prednjači Istra, a razvoj ruralnog turizma kao svoju komparativnu prednost koriste sve više i Zagorje, Varaždinska i Zagrebačka regija, te sve više krajeva u Slavoniji i Baranja. Shodno tome, već su se razvile turističke zone, obiteljsko poljoprivredna gospodarstva kao i agro-turizam, pa ta ulaganja sve više traže i podršku lokalne uprave i turističke zajednice (Brkić-Stipčević et al., 2009).
Kako su predpristupni fondovi EU-a otvoreni i sve pristupačniji za projekte u RH, te činjenica da je razvoj ruralnog i održivog turizma jedna od osnovica razvoja EU, sve više lokalnih i regionalnih vlasti, kao i turističkih zajednica vidi mogućnost financiranja razvojnih projekata iz predpristupnih fondova.
Kako je jedna od komponenti predpristupnih fondova i prekogranična suradnja, sve više općina u pograničnom području je uvidjelo prednosti umrežavanja sa prekograničnim partnerima i prijave zajedničkih projekata. Na fondove su prijavljeni i neki projekti koje su pogranične lokalne vlasti i turističke organizacije provodile samostalno.
U ovom radu navodimo primjer nekoliko uspješno prijavljenih projekata, kao i primjer projekta koje je prijavio autor i koji je u trenutku pisanja ovog rada bio u procesu evaluacije od strane nadležnih organa EU.
Više u časopisu Suvremena trgovina
Udruga EU Centar
Zagreb, Pergošićeva 5
E-mail: info@eu-centar.org
|
|
 |
|