|
Hrvatska banka za obnovu i razvitak među prvima je prepoznala problem nelikvidnosti
|
Poslovanje u posljednje dvije godina odvija se u vrlo teškima uvjetima svjetske gospodarske i financijske krize. Hrvatsku su, kao i druge tranzicijske zemlje, posljedice ove krize koja je dovela do smanjenja potražnje na tržištu te lošijih i težih uvjeta kreditiranja, pogodile jače nego razvijene zemlje.
Posljedice su gospodarski pad, smanjena potrošnja, rast nelikvidnosti i čitav niz drugih problema koji otežavaju poslovanje hrvatskim tvrtkama.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak među prvima je prepoznala problem nelikvidnosti te je u 2009 godini uvela tri nova programa „Trajna obrtna sredstva”, „Kreditiranje proizvodnje” i „Likvidnost” s ciljem pružanja pomoći hrvatskim gospodarstvenicima u prevladavanju problema nelikvidnosti.
U 2009. godini je po programima namijenjenim kreditiranju obrtnih sredstava odobreno 879 kredita u ukupnom iznosu preko 4,7 milijardi kuna, odnosno 77 posto ukupnih odobrenja u toj godini. Osim uvođenja novih programa HBOR je tijekom 2009. godine ulagao snažne napore u iznalaženju kvalitetnih izvora financiranja te je zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji s posebnim financijskim ustanovama uspio pribaviti 445 milijuna eura sredstava.
Sredstva su pribavljena od Njemačke razvojne banke (KfW), Razvojne banke vijeća Europe (CEB), Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke (IBRD) i to po uvjetima koji su vrijedili i prije pojave svjetske gospodarske i financijske krize što je omogućilo HBOR-u zadržavanje kamatnih stopa na istoj razini kao i prethodnih godina, od 2 do 6 posto godišnje.
Nastavno na to, početkom 2010. godine HBOR preuzima ključnu ulogu u provođenju mjera Vlade Republike Hrvatske za oporavak hrvatskog gospodarstva po Programu kreditiranja obrtnih sredstava (Modelu A) i Jamstvenom modelu (Modelu B).
Još od 2004. godine kada je Republika Hrvatska postala država kandidatkinja za članstvo u EU, HBOR djeluje s ciljem poticanja korištenja sredstava pretpristupnih fondova.
Osim pružanja podrške poduzetnicima kroz informiranje o svim važnim sadržajima vezanim za EU, HBOR je otišao i korak dalje te smo uveli i kreditne programe za korisnike SAPARD programa te darovnice iz PHARE 2006. U sklopu programa SAPARD postignuti su vrlo dobri rezultati, od ukupno odobrenih 36 projekata u tri zaključena natječaja, 15 ih je financirano sredstvima HBOR-a s iznosom od 225 milijuna kuna.
Tijekom 2009. godine uveden je i novi program IPARD s namjenom sufinanciranja sredstvima V.- komponente Instrumenata za pretpristupnu pomoć IPA – Ruralni razvoj – tzv. IPARD programa, u okviru Mjere 1.1. (poljoprivredna gospodarstva - proizvođači) i Mjere 1.2. (trgovačka društva i obrti – prerađivači).
|
S Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) odnosno s njihovim Centrom za europske pretpristupne procese organizirali smo niz radionica na kojima su redovito sudjelovali i predstavnici HBOR-a te pružali sve potrebne informacije o našim programima i svim ostalim uslugama koje im možemo pružiti.
Razgovor i direktni susret s poduzetnicima najkvalitetniji su oblik informiranja. Korisna i pravovremena informacija poduzetnicima je od velikog značaja, a bit će još značajnija nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.
HBOR već dugi niz godina ulaže znatne napore i financijska sredstva kako bi se ojačao hrvatski izvoz. U 2009. godini odobreno je oko 4,2 milijardi kuna kredita za potrebe izvoznika i osigurano preko 2,4 milijarde kuna izvoznih poslova.
Naš najznačajniji program kojeg su i izvoznici izuzetno dobro prihvatili je program Pripreme izvoza. Radi se o kratkoročnim kreditima namijenjenim kreditiranju obrtnih sredstava za potrebe pripreme proizvodnje za izvoz i naplati obavljenog izvoza koji se otplaćuju jednokratno, ali s mogućnošću produljenja, odnosno obnavljanja.
Poslovi osiguranja izvoza koje provodi HBOR također su vrlo značajni u jačanju konkurentnosti hrvatskih izvoznika, a osobito sada u vrijeme povećanih brojeva stečajeva u svijetu i problema sa likvidnošću. Iako su posljednjih godina ostvareni značajni rezultati u ovom dijelu poslovanja HBOR-a, još uvijek smatramo kako su police osiguranja izvoznih potraživanja nedovoljno korišten instrument zaštite od strane hrvatskih izvoznika.
Naime, polica osiguranja osim što izvozniku osigurava naplatu potraživanja za obavljen izvozni posao može služiti i kao kolateral pri dobivanju bankarskih kredita. Nadalje, neplaćanje kupca u inozemstvu, osim što ugrožava likvidnost i rentabilnost poslovanja izvoznika, stvara i dodatne troškove. kao što su sudski troškovi naplate, troškovi odvjetnika, troškovi agencije za naplatu potraživanja i slično.
U slučajevima kada je izvoznik osigurao svoj posao i ima policu osiguranja, tada HBOR sudjeluje u spomenutim troškovima, što značajno utječe na poslovanje i troškove poslovanja izvoznika.
U 2010. godini HBOR nastavlja s postizanjem velikih uspjeha na međunarodnim tržištima, te uspješnom suradnjom s KfW-om, EIB-om i ostalim međunarodnim institucijama pribavlja financijska sredstava po povoljnim uvjetima za financiranje hrvatskih gospodarstvenika.
Potvrda toga je i potpisivanje novog Ugovora o financiranju malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukturnih projekata u javnom sektoru i srednje kapitaliziranih poduzeća u iznosu od 250 milijuna eura između HBOR-a i Europske investicijske banke koje se dogodilo prošli tjedan.
|
|
 |
|