20.04.2010.
Moguća privatizacija više od 400 društava iz portfelja HFP-a
Prema riječima predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka u njihovom je u portfelju 441 dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću kojima je država vlasnik do 24,99 posto. Udjeli u 162 d.o.o.-a su ukupne nominale 1,34 milijardi kuna, a 279 dioničkih društava vrijedi 474,36 milijuna kuna
Jedna od Vladinih mjera programa gospodarskog oporavka je i prodaja udjela u svim poduzećima u kojima država ima manje od 25 posto udjela. Prema evidenciji HFP-a takvih je više od 400.
Prema riječima predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka, u njihovom su portfelju ukupno 441 dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću kojima je država vlasnik do 24,99 posto. Od toga su udjeli u 162 društva ograničene odgovornosti ukupne nominalne vrijednosti 1, 34 milijardi kuna.
Slijede 169 dioničkih društava koji ne kotiraju na burzi ili se njima nije trgovalo na burzi posljednje dvije godine, ukupne nominalne vrijednosti 89,22 milijuna kuna.
I na kraju dionice u 110 dioničkih društava koje kotiraju na burzi ili se njima trgovalo u posljednje dvije godine, nominalne vrijednosti 385,14 milijuna kuna, odnosno tržišne vrijednosti 388,94 milijuna kuna.
U nekim poduzećima, kažu u HFP-u, ne znaju stvarnu vrijednost udjela i teško ih je procijeniti, jer kao manjinski vlasnik nemaju uvid u poslovne knjige.
«Ne postoji opravdan razlog da država zadrži tu imovinu, jer kao i svaki investitor nastoji imati koristi od svoje imovine. Dugoročno, kroz sljedećih pet godina država se treba promijeniti strukturu svoje imovine i riješiti se udjela u trgovačkim društvima i usmjeriti novac u pružanje javnih usluga, štio je njezina uloga, a ne da sudjeluje u poduzetničkim pothvatima» ističe Duvnjak.
Međutim, opet se postavlja pitanje brzine privatizacije državne imovine u portfelju HFP-a. Jedna od kočnica je to što HFP može prodavati suvlasništvo u dioničkim društvima, ali ne može bez suglasnosti drugih suvlasnika prodavati udjele u društvima s ograničenom odgovornošću, jer bi se to kosilo s Zakonom o trgovačkim društvima.
|
S druge strane, još nije riješen ni proces obeštećenja bivših vlasnika za imovinu oduzetu za jugokomunističke vladavine. Kao obeštećenje bivši vlasnici mogu potraživati povrat u novcu odnosno obveznicama, u naturalnom obliku ili u dionicama nacionaliziranih trgovačkih društava što je HFP dužan rezervirati.
«Ovim tempom zahtjevi za obeštećenjem neće biti riješeni još 90 godina, jer je od 1997. odnosno nakon dva produžena roka do sada riješeno tek 12 posto zahtjeva.», kaže Duvnjak
Na sjednici Upravnog odbora održanoj 13. travnja HFP je donio zaključak da se preporuča članovima trgovačkih društava da daju suglasnost za prodaju državnih udjela jer je to državni interes, a tu bi odluku u četvrtak trebala potvrditi Vlada. (Bankamagazin)
|
|
|
|