25.03.2010.
Održan 2. međunarodni simpozij „Hrvatsko hotelijerstvo i turizam“
Partnerstvo javnog i privatnog sektora nužan je preduvjet daljnjeg razvoja hrvatskog turizma
"Za razvoj hrvatskog turizma nužno je partnerstvo javnog i privatnog sektora, s time da je politika ta koja treba učiniti prvi potez i okupiti ključne igrače u svakoj destinaciji. Ako politika to neće, tada će privatni sektor preuzeti inicijativu na sebe, ali treba podršku politike", zaključak je 2. međunarodnog simpozija "Hrvatsko hotelijerstvo i turizam" koji je iznio moderator simpozija Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Riviere Poreč d.d .
Simpozij je održan jučer u Valamar Lacroma Resortu u Dubrovniku u organizaciji Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, grupe investitora „Austrian Hotel Investors in Croatia“ i HUP–Udruge ugostiteljstva i turizma.
Povećanje dodane vrijednosti – uloga javnog i privatnog sektora tema je oko koje se vodila glavnina rasprave, a održane su i dvije žustre panel diskusije na teme upravljanja destinacijom i kongresnog turizma uz sudjelovanje dvadesetak priznatih turističkih stručnjaka iz javnog i privatnog sektora.
Državni tajnik za turizam Ivo Mujo na skupu je najavio da bi za desetak dana trebao biti raspisan natječaj za izradu Strategije hrvatskog turizma.
Direktor Horwath Consultinga Miro Dragičević istaknuo je da Hrvatskoj treba tri do četiri godine za ozbiljan turistički početak i rješavanje temeljnih dilema društva sa zakašnjelom tranzicijom.
Uz obaveznu podršku politike, među ostalim je istaknuo da je uspjeh moguć samo uz razvoj proizvoda koji se mogu prodati, zatim pojačani i profesionalizirani marketing, pametne investicije, korištenje fondova Europske unije te standardizaciju kvalitete malih hotela, apartmana i kampova.
Suvlasnik Falkensteiner i Michaeler grupe Otmar Michaeler, koji je uložio 200 milijuna eura u resort Punta Scala kraj Zadra, istaknuo je da očekuje tešku godinu, ali unatoč tome i rast od nekoliko postotaka u odnosu na 2009. godinu. "Ne smije se dogoditi da sedam, osam investitora uloži u hrvatski turizam milijardu eura, a onda bankrotira", kaže Michaeler i zaključuje da treba razvijati dugoročnu strategiju, stvoriti jasan i stabilan pravni okvir i smanjiti birokraciju, kako bi se privukli investitori.
|
Goran Štrok, suvlasnik Jadranskih luksuznih hotela, napomenuo je da sustav turističkih zajednica mora doživjeti transformaciju i prilagoditi se novom turizmu koji se u svijetu događa. Hotelijeri su, kaže, u Dubrovnik investirali 400 milijuna eura, a JLH 50 milijuna eura pa nisu uspjeli produljiti sezonu, jer, kaže, to ne mogu sami. "Hotelijeri moraju sjesti s Gradom i dogovoriti se u kojem smjeru dalje", zaključio je.
Drugu panel raspravu o kongresnom turizmu otvorio je Vladimir Preveden, direktor konzultantske tvrtke Roland Berger, koji je usporedio Beč kao najuspješniju kongresnu destinaciju u Europi sa Zagrebom koji se nalazi na 180. mjestu.
Istaknuo je da kongresni turizam u Beču čini 12 posto ukupnih noćenja, odnosno 20 posto ukupnih prihoda. Kongresni gost u prosjeku troši 415 eura dnevno, a 70 posto svih skupova čine međunarodni kongresi.
Za razliku od Beča, u Hrvatskoj kongresni turizam čini tek jedan posto ukupnih noćenja, a gost prosječno potroši tek 93 eura dnevno. Unatoč padu za 18 posto u 2009. godini, u posljednje tri godine Hrvatska ipak bilježi rast u MICE segmentu.
Zrinko Kamber, član Uprave Valamara, istaknuo je da je upravo kongresni turizam šansa za Dubrovnik, jer destinacija ima dobar i pozitivan imidž, ugled za održavanje poslovnih skupova, nudi kvalitetne potporne usluge i pristupačna je avionom.
|
|
|
|