08.03.2010.
Deutsche Welle: Kineski novac dolazi na Balkan
Računalna skica budućeg mosta u Beogradu
Dok Bruxelles pomno razmišlja o proširenju Europske unije na Balkan, Peking je počeo s ofenzivnim ulaganjima u ovu regiju. Međutim, da li kineski novac ima gospodarske ili političke ciljeve?
Kineski predsjednik Hu Jintao i predsjednik Srbije Boris Tadić su prošle godine potvrdili bilateralne odnose ovih dviju zemalja, tradicionalno prijateljstvo i strateško partnerstvo. Pored iznošenja uzajamnog poštivanja suverenosti i teritorijalnog integriteta, te obećavanja proširenja, jačanja i produbljivanja veza, dvije republike su se čvrsto odlučile za postizanje gospodarske i trgovinske suradnje.
U dokumentu koji je rezultat njihovog partnerskog dogovora stoji da su obje strane izrazile spremnost da „osiguraju kontinuiran i stabilan rast bilateralne trgovine, te postupno uravnoteženje bilateralne trgovine kroz razvoj u skladu s načelima jednakosti i uzajamne koristi s ciljem da svi budu na dobitku".
Nekoliko mjeseci ranije, kineska Export Import Banka (China Eximbank) je Beogradu odobrila kredit od milijardu eura za nadogradnju dvije elektrane i gradnju potrebnog mosta na rijeci Dunav.
Gradnja mosta, je bitno sredstvo za ublažavanje prometne situacije u Beogradu. Ova gradnja je ujedno i test koji će pokazati koliko dobro Kina može surađivati sa svojim partnerom iz jugoistočne Europe.
Jedan službenik srbijanskog kabineta za Nacionalni investicijski plan (NIP), koji je želio ostati anoniman, je izjavio za Deutsche Welle da nastavak kineske prisutnosti u regiji ovisi od uspjeha izgradnje mosta. “Postoji mnogo projekata koje želimo predstaviti Kinezima”, rekao je on. “Ali, oni prvo žele vidjeti kako će proći realizacija ovog projekta.“
|
Što je dobro za jedne...
Što je dobro za jedne…Srbija nije jedina balkanska država koja prihvaća ideju dolaska kineskog novca.
Dušan Reljić iz Odjela za vanjske poslove EU-a pri njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je za Deutsche Welle:„Kina je prisutna u Sloveniji, Makedoniji, oni izvoze autobuse u Skopje, razgovaraju sa Hrvatskom o objektima za promet, morskim i zračnim lukama, željezničkom prometu“ rekao je on „a razgovarali su i sa Grčkom o leasingu za Atensku luku".
Analitičari su kineski dolazak na Balkan opisali kao prodor na europsko tržište i to "na mala vrata".
Međutim, Kerry Brown s Azijskog programa pri londonskom Chatham Houseu, osporava potrebu za "puzanjem na mala vrata" kada su „glavna vrata širom otvorena.“ Navodeći kao primjer telekomunikacije, on je za Deutsche Welle rekao da su kineski investitori već prisutni u Europi.
Zajednička pobjeda?
Dušan Reljić se slaže s ovom tvrdnjom ali kaže da bi direktni put za veće prisustvo na europskom tržištu bio skuplji od ulaganja u područja koja će za 10 do 15 godina biti dio Europske unije.
„Jeftinije je kupiti imovinu u jugoistočnoj Europi nego na području Europske unije“, rekao je stručnjak. Kineski interesi su jasni, no koje razloge može imati Srbija za ovakvu suradnju? „Dobar posao“, kaže Reljić.
S vrlo malo direktnih stranih ulaganja koja dolaze u regiju, malim državnim buđetima i ponovnim rastom nezaposlenosti, balkanske zemlje trebaju i prihvaćaju kineski novac, koji dolazi s odloženim plaćanjem, velikodušno malim kamatama i s vrlo malo dodatnih uvjeta. Kina ne stavlja kako gospodarske tako ni političke uvjete na svoje kredite,“ kaže Rejić. „Na neki način, kineski novac je jeftinija alternativa za komercijalno preskup zapadni novac i politički skup novac Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.“
|
Politika ekonomije
No, novac nije jedini faktor u igri. Reljić kaže da se aktivnosti Pekinga na Balkanu jednako odnose na političko pozicioniranje kao na povratak investicije.
„Ova povećana prisutnost je signal za SAD i Zapad da Kina više nije periferna svjetska sila, nego je to svjetska sila koja po vlastitom planu sudjeluje u političkim zbivanjima širom svijeta. Primjer ovoga plana je kinesko vatreno protivljenje neovisnosti Kosova. Kina je nedavno pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu govorila protiv odcjepljenja Kosova od Srbije.
Međutim, mnogi analitičari će reći da iskazivanje javne potpore ima manje veze sa kineskom zabrinutosti za stabilnost na Balkanu, nego sa brigom da bi i njihove manjine mogle slijediti kosovski put u neovisnost. „A to apsolutno nije nešto što oni žele“, kaže Kerry Brown.
Vaganje
Pa što Kinezi žele? “Kina želi preurediti svijet i razočarana je što svijet ne želi to prihvatiti,” kaže Brown. “Vođena je vlastitim interesima i rado narušava prijateljstva.”
On kaže da je Kina, koja ima nacionalni cilj da postane snažna i bogata država, često teško razumljiva stranim partnerima, zbog čega male zemlje poput onih na Balkanu trebaju biti svjesne onoga što žele od partnerstva s Pekingom.
“Ako ove zemlje budu sve prihvaćale, imaju realnu šansu postati pridružena kineska država.” Međutim, službenik srbijanskog NIB-a je rekao za Deutsche Welle da ovakvih problema ne bi trebalo biti između Beograda i Pekinga. “Prema srbijanskom zakonu, dužni smo angažirati treću stranu kao supervizora”, rekao je on. “Kinezi neće dobiti pravo raditi što žele, bez obzira s kim se dogovarali”. (Bankamagazin, Deutsche Welle)
|
|
 |
|