Hrvati su u prošloj godini kupovali 15 posto više onog najosnovnijeg – kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, a odricali se svega onog što za život nije nužno
Osim što je značajno, za više od 15 posto, kriza smanjila promet u trgovini na malo, ona je još značajnije promijenila i – potrošačke navike, piše Novi list.
Kupuje se osnovno, pa su, kako kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, u cijeloj prošloj godini, u odnosu na čitavu 2008. godinu, Hrvati kupovali 15 posto više onog najosnovnijeg – kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, a odricali se svega onog što za život nije nužno. Kruhom smo, može se slobodno reći, zavaravali glad!
"Kriza je definitivno promijenila navike potrošača, kako se i predviđalo, jer se u potrošnji štedi, a štednja na bankama, kažu podaci tih banaka, povećava. A dok je tako, Vlada građanima, koji potrošnjom mogu pokrenuti gospodarstvo, šalje potpuno pogrešne signale. Kad nam s vrha vlasti neprestano govore da će ova godina biti još i teža od prošle, mi automatski prestajemo trošiti, makar su nam primanja možda ostala ista", ističe Tanja Kesić, profesorica kolegija »Ponašanje potrošača i konzumerizam« s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prema njenim riječima, ljudi su promijenili svoje potrošačke navike, čak i oni koji nisu u tolikoj financijskoj 'stisci', jer, slušajući neprestana upozorenja, i crne prognoze – i oni prestaju trošiti.
Tako se, bez pozitivnih signala vladajućih, zaključuje profesorica, gospodarstvo neće pokrenuti, a onda ćemo ga, nakon što prođe 'kriznija 2010. godina, pokušavati vratiti u 'normalu' još godinama.
Pozitivne signale, za razliku od Vlade, šalju sami trgovci, pokušavajući stvoriti dojam da potrošnja pokazuje uzlazni trend, što bi i kupce trebalo natjerati u trgovine.
Službena ih statistika, međutim, opovrgava, budući da je promet svakog mjeseca iznova manji negoli u mjesecu prije. Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, ujedno predsjednica Udruženja trgovine pri HGK, pozvala je krajem prošle godine na "javno populariziranje optimizma potrošača".
Potrošnja, ističe ona, prekida gospodarski ciklus ako je u padu, odnosno pokreće ga ako je i sama u porastu. Gospodarska je situacija, zaključuju stručnjaci, dovela do promjena u navikama potrošača, jer se kupci ponašaju racionalnije, a da bi se ciklus ponovno pokrenuo, potrebno je kupcima slati optimistične poruke.
|
Bez naše neracionalnosti trgovci, očito, ne mogu opstati, no pitanje je, istovremeno, koliko mi možemo opstati i kupovati bez svojih poslova i plaća koje ćemo u trgovinama trošiti, uz porezni »harač« i najave novog povećanja PDV-a.
Na Zavod za zapošljavanje lani je stiglo više od 50.000 otpuštenih, samo potkraj godine njih više od dvadeset tisuća, pa burza rada sada broji gotovo 310.000 nezaposlenih.
Pritom, novih je nezaposlenih lani stiglo ponajviše iz sektora trgovine, u studenom njih 4.300. Jer, kako kako se mijenjaju potrošačke navike građana, tako i bez posla ostaje određeni tip trgovaca.
Prodaja tehnike i namještaja u studenom prošle godine je, kaže službena statistika, bila manja za čak 27 posto u odnosu na studeni 2008. godine, pa u toj trgovini dolaze i nove najave otpuštanja radnika, a za dvadesetak posto smanjena je bila i prodaja računala, telekomunikacijske opreme, knjiga, igračaka, kućnih ljubimaca, satova i nakita.
Najveći pad, od gotovo 60 posto, lani je, u odnosu na cijelu 2008. godinu, zabilježio promet motornim vozilima, dok je pala i prodaja alkohola, za 30-tak posto.
Kako kažu upućeni, ne pije se manje, nego se alkohol kupuje u sivoj zoni, onaj iz 'domaće' proizvodnje. Zanimljiv je i statistički podatak prema kojem je lani, u odnosu na 2008. godinu, značajno opao čak i promet svom rabljenom robom, za 15-tak posto, što znači da Hrvati uistinu više – ne kupuju ništa.
Događa nam se, međutim, krizni 'efekt crvenog ruža', kad se povećava, u našem slučaju za oko 3,5 posto, kupovina kozmetike. Ljudi se, a prvenstveno žene, okreću malim zadovoljstvima, nauštrb skupljih luksuza koje su si prije mogle priuštiti. (Bankamagazin, Novi list)
|
|
 |
|