06.01.2010.
Kina pretekla Njemačku i postala najveći svjetski izvoznik
Trendovi u globalnoj potrošnji uslijed ekonomske krize išli su na ruku kineskom izvozu roba niske dodane vrijednosti nasuprot njemačkom izvozu visokotehnološke opreme
Kina je u 2009. preuzela od Njemačke ulogu vodećeg svjetskog izvoznika roba. U prvih deset mjeseci prošle godine vrijednost kineskog izvoza dosegla je 957 milijardi dolara, naprema njemačkih 917 milijardi dolara, pokazuju podaci koje je prikupila Global Trade Information Services, tvrtka sa sjedištem u Ženevi, piše The Wall Street Journal.
Analitičari procjenjuje se da u u studenom i prosincu nije došlo do promjena koje bi utjecale na Kinu da izgubi stečenu lidersku poziciju. Očekuje se da će kina poptpune podatke o lanjskom izvozu objaviti idućeg tjedna.
Kineski uspon na vrh svjetske liste izvoznika se očekivao, s obzirom na godišnji rast njihova od 20 posto u proteklom desetljeću. Kina je 2007. pretekla Njemačku i postala treće najveće svjetsko gospodarstvo, a na putu je da potisne i Japan s drugog mjesta. Ispred – za sada – ostaju samo Sjedinjene Američke Države.
"Kina raste mnogo brže od Njemačke u svim segmentima i ima populaciju od 1,3 milijarde, naprema njemačkih 83 milijuna stanovnika“, tumači Dauglas Irwin, profesor Dartmouth Collega. Kineska nadmoć ojačana je svjetskom gospodarskom krizom, dok je u većina ostalih zemalja kriza naštetila gospodarstvu.
Kineski izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine pao je za 20,4 posto, dok je njemački izvoz smanjen za 27,4 posto, a američki za 21,4 posto. Podaci ne obuhvaćaju izvoz usluga, koje imaju značajan udjel u izvozu razvijenih gospodarstva, no slaba su kineska točka.
Njemačka je u 2009. pretrpjela težak udarac pri izvozu s obzirom da se njen izvoz temelji na strojevima i drugim kapitalnim robama, čija je potrošnja lani bila u padu širom svijeta. Smanjena globalna potrošnja uslijed manjih korporativnih investicija pogodovala je kineskom izvozu roba niske dodane vrijednosti nasuprot njemačke visokotehnološke opreme.
"Većina kineskih proizvoda namijenjnih globalnom tržištu su proizvodi koji se koriste u svakodnevnom životu“, kaže Huang Huiguo, izvršni direktor Kingsona Internationala, izvoznika kožnih torbi iz Guangzhoua.
China's currency, the yuan, Kineska valuta yuan vezana je uz tonuči američki dolar, što kineski izvoz čini cjenovno konkuretnijim. To je pomoglo kineskoj robi da u prošloj godini ostvari veće tržišne udjele na američko, europskom i japanskom tržištu.
No veći obujam izvoza ne znači nužno i ukupni gospodarski uspjeh. Mnogi ekonomisti kritiziraju i Njemačku i Kinu jer su usredotočene na obujam izvoza i je rčine premalo kako bi potanule stabilnu domaću potrošnju i podigle životni standard.
|
Vrijednost i obujam kineskog izvoza ne pokazuju nam koliko su snažne kineske kompanije, upozorava Scott Kennedy, stručnjak za Kinu i političke znanosti sa Sveučilišta Indiana. Mnogi kineski izvoznici ostvaruju relativno niske profite nudeći tržištu robu dizajniranu i obilježenu imenima drugih kompanija.
Za Njemačku kineski rast predstavlja izazov, ali i otvara nove mogućnosti. Kina je naš najveći suparnik, ali i najdinamičnije tržište, kaže Jens Nagel iz njemačke udruge izvoznika.
Mnoge njemačke kompanije tvrde da se njihov izvoz u Kinu i druga tržišta u razvoju oporavlja, ali oporavak prodaje na američkom i europskom tržištu – a riječ je o dva za Njemačku najvažnija ržišta – ide vrlo sporo, alko ga uopće ima.
U konačnici, kineske tvornice trebaju više kapitalnih roba nego što Njemačka može proizvesti, tvrdi Dirk Schlotböller, ekonomist njemačke gospodarske komore. "Ako Kina raste brzo i postaje vodeća izvozna sila, to je dobro za njemačko gospodarstvo“, zaključuje.
Glavni njemački gospodarski problem nije obujam izvoza, nego nedovoljna potrošnja na domaćem tržištu. To nas ponovo vraća k uslužnom sektoru, koji je, upozoravaju ekonomisti, za tržište rada važniji od izvozne industrije. (Bankamagazin)
|
|
 |
|