20.12.2009.
WB: Dugotrajne posljedice financijske krize na rast poduzeća u istočneoj Europi
Svjetska banka u petak je objavila rezulate poslovnog istraživanja u istočnoj Europi, koji otkrivaju razmjere u kojima su financijskom krizom pogođena poduzeća, te koje implikacije to može imati na gospodarski oporavak u istočnoj Europi i središnjoj Aziji, regiji najteže pogođenoj globalnom financijskom krizom.
Istraživanjem, koje je proveo Istraživački tim za poduzetništvo Svjetske banka, prikupljeni su podaci od 1.686 poduzeća u šest zemalja istočne Europe - Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Turskoj, tijekom lipnja i srpnja 2009.
Prema tim podacima, više od 70 posto tvrtki imalo je pad narudžbi kao najvažniji učinak krize, čak i više od oteženog dobijanja kredita s kojim su suočeni.
Istraživanje je pokazalo da su mlada, inovativna poduzeća i kompanije koje zapošljavaju veliki udio kvalificiranih radnika, doživjele ozbiljan pad prodaje.
"Za mlade i inovativne tvrtke se misli da su bolje ekipirane da izdrže krizu i predvode budući rast. Nerazmjerno težak učinak krize na krize na te tvrtke otvara pitanje tempa oporavka tih šest gospodarstava", kazao je Paulo Correa, viši ekonomist programa Razvoj privatnog i financijskog sektora istočne Europe i središnje Azije, Svjetske banke.
Ipak, značajan broj poduzeća, uključujući i domaće orijentirana poduzeća i poduzeća u netrgovinskim sektorima, zapravo su rasla, što pokazuje da globalno usporavanje može uzrokovati strukturne promjene u gospodarstvu.
Poduzeća odgovaraju na krizu oslanjajući se više na interna sredstava za financiranje obrtnog kapitala, odgađajući plaćanje poreza vlastima ili obveza dobavljačima, te nastoje restrukturirati svoje dugove. Većina poduzeća očekivala je da prodaja neće dalje padati, te da će se otpuštanja nastaviti između kolovoza i prosinca 2009., navodi Svjetska banka.
"Podaci iz sljedeća dva kruga prikupljanja podataka će baciti više svjetla na to kojom brzinom se oporavljaju zemlje u regiji. Sljedeći krugovi prikupljanja podataka održat će se u siječnju i lipnju 2010.", rekao je Jorge Luis Rodriguez-Meza, glavni koordinator programa Razvoj financijskog i privatnog sektora, Svjetske banke.
"Prikupljeni podaci koristit će se za praćenje utjecaja krize i tempa oporavka tijekom vremena", dodao je Rodriguez-Meza.
U istraživanju se, među ostalim, navodi da su tvrtke u Bugarskoj smanjile trajno i privremeno zapošljavanje, te da 15 posto tvrki očekuje nastavak otuštanja i u idući šest mjeseci.
Za poduzeća u Mađarskoj se ocjenjuje da su najmanje pogođena financijskom krizom, da imaju drugi najmanji pad prodaje i iskoristivosti kapaciteta, te da krizu prebrođuju smanjivanejm broja zaposlenih i financiranjem iz vlastitih fondova.
|
Latvija je među zemljama najteže pogođenim financijskom krizom, što se odražava i na poduzeća, koja imaju drugu najveću stopu zatvaranja tvrtki i smanjenja iskoristivosti kapaciteta.
Tvrtke u Litvi imaju drugo najveće smanjenje prodaje i stope iskoristivosti kapaciteta, a 40 posto tvrti očekuje smanjenja broja zaposlenih u idućih šest mjeseci.
Rumunjska ima treći najveću stopu zatvaranja tvrtki i pad prodaje od 20 posto. Istraživanje je ukazalo na problem likvidnosti kod rumunjskih tvrtki, uz očekivanje da će se problem nepodmirivanja dugova pogoršati u idućih pola godine.
Turska ima najvišu stopu zatvaranja tvrtki, sedam posto te najveći pad broja stalno zaposlenih od osam posto, od prosinca 2007. do lipnja 2009. Prosječna iskoristivost kapaciteta pala je sa 64 na 51 posto, a prodaja za 22 posto u istom razdoblju. Unatoč značajnom utjecaja krize, očekivanja u Turskoj su reletivno optimistična, s više od 50 posto tvrtki koje očekuje rast prodaje u idućih šest mjeseci i samo 14 posto koje očekuju pad broja stalno zaposlenih. (H)
|
|
|
|