|
|
 |
|
|
 |
07.12.2009.
Kosor: Hrvatska mora provesti teritorijalnu reformu
Predsjednica Vlade na današnjem je okruglom stolu «Teritorijalno ustrojstvo RH» najavila široku javnu raspravu o mogućoj reformi te naglasila da će o tome tražiti konsenzus svih parlamentarnih političkih stranaka
«Osobno mislim da Hrvatska mora provesti refomu postojeće teritorijalne uprave i da će od toga imati koristi, ali prije toga je neophodna najšira javna rasprava kao i konsenzus svih parlamentarnih političkih stranaka», izjavila je premijerka Jadranka Kosor otvarajući danas okrugli stol pod nazivom «Teritorijalno ustrojstvo RH». Kosor je naglasila da potencijalna reforma ne smije ni na koji način utjecati na rezultate lokalnih izbora.
No, politički konsenzus za reformu uprave je neophodan jer kako je dosad praksa pokazala, naglasila je Kosor, lokalne vlasti podržavaju reforme dok se ne odnose izravno na njih i dok se od njih ne traže rezovi.
Takvi su se otpori na lokalnim razinama desili u slučaju reforme sudova, a slično je krenulo čim je u javnost procurila informacija o mogućem smanjivanju broja sadašnjih općina i gradova, kazala je premijerka.
Iz perspektive lokalnih vlasti, strah od reforme je razumljiv iako o njezinoj cijeni kroz brojke o gubicima radnih mjesta i sadašnjih statusa lokalnih jedinica, nije bilo riječi na okruglom stolu.
«Na kraju godine u Vladu stiže užasno puno upita lokalnih jedinica u kojima traže pomoć države za financiranje najrazličitijih potreba. To je znak da velik dio postojećih jedinica lokalne uprave nije u stanju financijske samoodrživosti», zaključila je Kosor.
Ona je od Ministarstva Uprave tražila detaljnu izradu parametara, koji bi bili temelj za donošenje kvalitetnih odluka o reustroju. «Racionalnijom teritorijalnom organizacijom došlo bi do kvalitetnijeg i efikasnijeg usmjeravanja državnog novca u lokalne jedinice za zajedničke projekte».
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks iznio je podatke prema kojima Hrvatska trenutno ima preko 420 općina i 126 gradova i 20 županija. "Čak 90 jedinica ima manje od pet tisuća stanovnika, a 123 lokalne jedinice u financiranju ovisi o proračunskim sredstvima jer su u sustavu posebne državne skrbi", istaknuo je Šeks.
Kazao je da Ministarstvo Uprave provodi pilot projekt u Splitsko-dalmatinskoj županiji ispitujući gradove i općine prema ekonomskim kriterijima koji će odrediti njihove indekse financijske održivosti.
Indeks ima osam mjerila koja ocjenjuju razinu financijske održivosti pojedinih lokalnih jedinica, a ispitivanje će se provesti u cijeloj zemlji, najavio je Šeks.
|
Na temelju podataka koje je prikupio Ekonomski institut, ekonomistica Dubravka Jurlina-Albegović na skupu je održala stručnu prezentaciju o otvorenim pitanjima u području financiranja lokalnih jedinica vlasti.
«U RH postoji velik broj lokalnih i područnih jedinica, njih čak 275 je u posebnom statusu financiranja, dok ih je samo 328 u normalnom financijskom sustavu. Općenito, hrvatski je sustav financiranja lokalne uprave iznimno kompliciran i glavno mu je obilježje velika ovisnost lokalnih jedinica o malom broju izvora financiranja», kazala je Albegović.
Glavni je prihod lokalnih jedinica, rekla je ekonomistica, od poraza na dohodak koji čini 55 posto lokalnog proračuna, dok 20 posto otpada na neporezne prihode.
Ukupno gledajući, Hrvatska je u odnosu na europske zemlje na zadnjem mjestu ljestvice udjela lokalne države u ukupnim prihodima i rashodima opće države koji kod nas iznosi oko 10 posto, a u Češkoj je primjerice 30 posto.
«Kako se na godišnjoj razini mijenjaju zakonski prospisi koji utječu na prihode koji dolaze od decentraliziranih funkcija lokalnih jedinica, one ne mogu na rok od tri godine, kako bi to trebale, planirati svoj proračun», zaključuje Albegović te naglašava da je neophodan dalji proces fiskalne decentralizacije jer u tome dosad nisu postignuti rezultati. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|