18.09.2006. (Biserka Lovrić, Vera Pfaff)
Hrvatske vode ne sadrže fluor
»Fluoridizacija služi za dezinfekciju vode za piće i znatno je skuplja od kloriranja, a jednako je efikasna za uklanjanje mikrobiološkog onečišćenja«, kaže voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne vode HZJZ-a Željko Dadić
Moda pijenja iz limenki i boca, a ne vode iz slavine, pogubna je za zdravlje zubi, upozoravaju australski znanstvenici. Studija Australskog udruženja stomatologa pokazala je 71 posto povećanja kvarenja zubi koje znanstvenici pripisuju tome što mladi sve više piju iz limenki i boca umjesto da, kada ožedne, odu do slavine i vodu natoče u čašu.Naime, flaširana voda, koliko god proizvođači naglašavali da je sigurnija, čišća i zdravija, ne sadrži fluor koji je pak nužan za jačanje zubne cakline odnosno borbe protiv karijesa. Australski su znanstvenici zato apelirali na svoje stanovnike da djeci u razvoju svakako daju samo vodovodnu vodu. No savjeti za Australce potpuno su beskorisni u Hrvatskoj, jer hrvatske vodovodne vode nisu fluoridizirane.
Željko Dadić, voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne vode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objasnio je zašto se u Hrvatskoj u vodu ne dodaje fluor. »Fluoridizacija služi za dezinfekciju vode za piće i znatno je skuplja od kloriranja, a jednako je efikasna za uklanjanje mikrobiološkog onečišćenja«, govori Dadić. Kaže da fluoridizacija vodovodne vode ne bi bilo dobro preventivno sredstvo protiv karijesa s obzirom na to da se od ukupno potrošene vode samo 10 posto pije ili se koristi za pripremu hrane. Također, od svih stanovnika fluor treba samo djeci do 14 godina te bi fluoridizacija vodovodne vode bila gospodarski neprihvatljiva.
»To više što se fluor u tabletama može nabaviti u ljekarnama. Voda koju piju djeca u razvoju trebala bi imati jedan miligram fluora na litru«, ističe Dadić. Voda za piće u Hrvatskoj toliko je siromašna fluorom da i naselja najbogatija njime, a to su Vrbanja i Soljani u istočnoj Slavoniji, sadrže tek oko 50 posto optimalnih količina fluora u vodi. Dadić naglašava da je situacija u ostalim dijelovima Hrvatske znatno gora s obzirom na to da sve ostale vode sadrže ispod 0,2 miligrama po litri fluorida. Nešto više fluora, 0,3 mililitara, imaju gradovi Ivanić Grad i Kutina. Iznimka su samo neke mineralne vode s optimalnom količinom fluora. Količina fluora u flaširanoj izvorskoj vodi piše na deklaracijskoj etiketi.
Kako doznajemo od Ivana Alajbega, asistenta na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, novija istraživanja čak i ne idu u prilog dodatnom uzimanju fluora. Štoviše, podržava se njegova vanjska uporaba protiv karijesa, dakle premazivanje zuba i pranje pastama za zube koje sadrže fluor. Alajbeg ispred preventivne fluoridacije, međutim, preporučuje izbjegavanje zaslađenih napitaka i redovito pranje zuba.
|
No, nedostatak fluora kod nas u pitkoj vodi nije problem, nego nedostatak preventive oralnog zdravlja, smatra dr. Alajbeg. Preventiva je u nas zamrla prije 15 do 20 godina, a stomatolozi se pretežno bave liječenjem (iznimka su programi u Zagrebu). Stoga, da bi se postigli oralni zdravstveni standardi zapadnih zemalja trebat će godine i godine preventivnog rada, jer stanje zuba pokazuje da nije dovoljno pitanje zubne higijene prepustiti samo kućnom odgoju.
Izvor: Vjesnik.hr
|
|
 |
|