12.11.2009.
Obitelj Pevec mogla bi ostati i bez privatne imovine
Prema pisanju medija Pevecovi najveći vjerovnici razmatraju kako bi tzv. probojem pravne osobnosti svoja potraživanja naplatili i iz privatne imovine vlasnika Pevec Grupe
Prema Zakonu o trgovačkim društvima vlasnici tvrtke ne odgovaraju za njezine obveze, već tvrtka za sve obveze odgovara sama svojom imovinom. Ipak, ukoliko se utvrdi da je bilo riječi o zloporabi to pravilo trpi iznimku i može se pokrenuti tzv. proboj pravne osobnosti.
Akademik Jakša Barbić, stručnjak za trgovačko pravo, istaknuo je da se u slučaju proglašenja stečaja imenuje upravitelj čiji je zadatak naplata potraživanja. Stečajni upravitelj bi tada morao osobno tražiti utvrđivanje zloporabe i ukoliko bi se to utvrdilo onda bi se obveze mogle naplatiti iz privatne imovine vlasnika. Zloporaba se može dokazati, iako ističe Barbić, vrlo teško.
Izgleda da je u trenutačnoj situaciji u kojoj se nalazi Pevec Grupa stečaj jedan od najrealnijih scenarija, a neminovno je da bi takav rasplet izazvao seriju bankrota malih dobavljača kojima je taj trgovački lanac dužan.
Prema ranije iznesenim podacima ukupne obveze tvrtke Pevec iznose 1,8 milijardi kuna, dugovanja prema dobavljačima 700 milijuna kuna, a ukupna imovina procjenjena je na 1,6 milijardi kuna.
Prema pisanju Novog Lista Zdravko Pevec osim u Bjelovaru, ima nekoliko stanova i to u Zagrebu, Puli i Rijeci. Navodno ima i vikendicu u Zadru, te nešto vinograda i zemljišta. No, prema neslužbenim izvorima, neke su nekretnine ipak prepisane na članove obitelji.
U slučaju proglašenja stečaja nekretnine Pevec Grupe će automatski preći u vlasništvo banaka. Poslovni dnevnik, pak neslužbeno doznaje da bi u stečaju bankari nastojali poboljšati naplatu svojih potraživanja tako da zahvate i privatnu imovinu vlasnika Pevec Grupe, te razmatraju kako tzv. probojem pravne osobnosti uključiti više 10-aka milijuna eura za koje sumnjaju da su zlouporabama izvučeni iz poslovanja tvrtki u sastavu Grupe.
U trenutačnoj situaciji svaki vjerovnik bi puno manje riskirao s pokušajem blokiranja privatne imovine putem privremene mjere osiguranja tražbine (pri čemu mora učiniti vjerojatnim da osnivač ili direktor odgovara za obveze društva), istaknuo je i dr. sc. Hrvoje Kačer, profesor s Pravnog fakulteta u Splitu.
Naime, pokušaj blokade privatne imovine u slučaju neuspjeha ima za posljedicu plaćanje troškova postupka. No, ako se ni ne pokuša, a društvo nema dostatne imovine, očito se već unaprijed prihvatio neuspjeh u naplati.
|
Kačer je pojasnio da je jedan od slučajeva kada se može dokazati zloporaba, situacija kada uprava zakasni s predlaganjem stečaja, za što odgovara direktor tvrtke. Naime, Zakon kaže da u slučaju nesposobnosti za plaćanje direktor ima 21 dan da predloži stečaj, a ukoliko to ne učini tada nego kasnije, a u vrijeme stvarnog otvaranja stečaja dođe do pogoršanog položaja vjerovnika, za to osobno odgovora.
"Nadalje, ako je direktor platio neke račune, a vaš nije, a mogao je platiti i jedan i drugi ili onaj plaćeni nije bio dospio, a vaš koji nije plaćen je dospio, te je kasnije došlo do nemogućnosti plaćanja, odgovara za štetu. A dio štete je i sam neplaćeni račun, naravno sa kamatama i troškovima", kaže Kačer.
U slučaju gdje je ime firme izjednačeno imenu vlasnika i uopće se stvara slika jednakosti između društva i vlasnika onda riskirate da odgovarate i osobnom imovinom, istaknuo je Kačer. No, kod nas praksa daleko iza zakona, a u Hrvatskoj proboja pravne osobnosti nije do sada bilo, barem ne u tako velikim sustavima, zaključio je Kačer. (Bankamagazin)
|
|
|
|