09.11.2009.
Premija osiguranja ista kao lani, kriza tek 2010.
U Hanfi očekuju da će bruto premija osiguravatelja, usprkos padu u prvih devet mjeseci, dosegnuti lanjskih 9,6 milijardi kuna
Ante Samodol, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), očekuje da će zaračunata bruto premija osiguravatelja ove godine biti kao i lani, dakle oko 9,6 milijardi kuna, a 2010. naziva ključnom s obzirom na odgođeni utjecaj krize. Na konferenciji Dani osiguranja koju je u Opatiji organizirala Hrvatska gospodarska komora, analizirao je rast osiguravateljskog biznisa u Hrvatskoj zaključujući kako "udio bruto premije nikako ne uspijeva prijeći famoznih 3 % BDP-a".
Ono o čemu su osiguravatelji svakodnevno informirani od strane regulatora danas je i javno spomenuto: nadzor otkriva nedovoljno upravljanje rizicima, neusklađenost imovine za pokriće pričuva, nerazvijenu internu reviziju, a Samodol skreće pažnju i na problem zbog nerazvijenih informatičkih sustava u pojedinim društvima.
"Hanfa vam ne želi oduzeti vašu menadžersku ruku, ali vam ne može ni dati regulatornu ruku", komentirao je Samodol izjave nekih osiguravatelja o tome kako im regulativa ne ide na ruku.
O regulativi se uvijek može raspravljati, a dobra atmosfera koja je pratila sudjelovanje predstavnika Hanfe na Konferenciji ukazuje na to da se osiguravatelji i njihov regulator, usprkos tome što zastupaju dvije strane, dobro razumiju.
Uostalom, osiguravatelji naglašavaju kako je za uspjeh ovog skupa svakako zaslužna i Hanfa koju za razliku od prošle godine u Opatiji predstavlja sam predsjednik Uprave.
I dok su za posao svog regulatora, barem javno, našli razumijevanje uz simpatične šale, u drugom dijelu Konferencije, nakon pozdravnih govora odslušali su velike kritike na račun drugog financijskog regulatora, Hrvatske narodne banke (HNB).
Na temu nazire li se izlazak iz financijske krize, prof. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta za sve je u slučaju Hrvatske okrivio tečajnu politiku.
Skeptičan u pogledu oporavka na globalnoj razini Jakovčević je kazao kako skupina G 20, smješkajući se, površinski intervenira ne poduzimajući ništa ozbiljno na rješavanju dubokih problema.
"Nemam odgovor na pitanje koje industrije i koje kapacitete treba obnoviti, ali znam da je u tome ključ kako bi se apsorbirali viškovi radne snage", kaže Jakovčević, podsjećajući na podatak da će se uz produbljivanje krize u svijetu do kraja ove godine pojaviti novih 38 milijuna nezaposlenih.
|
Kao hrvatske specifičnosti podsjetio je da je kriza interna, strukturna i potaknuta rastom svih vrsta potrošnje, posebno osobne.
"Tečaj je naš glavni krivac, ali HNB, taj hram novca, predstavlja božanstvo o kojem se očito ništa ne smije govoriti", kazao je Jakovčević, stavljajući se na stranu ekonomista koji svako malo izvuku tečaj kao uzrok problema i, vjerojatno, kao sredstvo koje bi moglo pomoći rješavanju tih problema.
U sklopu iste teme o utjecaju krize Thomas Hess, glavni ekonomist kompanije Swiss Re, među ostalim, spominje značaj risk managementa. Naglasio je kako je jasno da kompanije ne mogu spriječiti sistemske krize, ali svakako mogu bolje upravljati i to je jedna od lekcija koju sad treba naučiti.
Darko Cesar, predsjednik Udruženja osiguravatelja, kazao je kako će uz bolje upravljanje domaći osiguravatelji nastojati biti još uspješniji, a Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK, pozvala ih je da "pomognu gospodarstvenicima kako bi se ublažili problemi i oporavak što prije započeo".
Govoreći o stanju u gospodarstvu, nelikvidnosti i dugovima Trnokop Tanta je spomenula kako ovrhe nisu rješenje. Time će se, kaže, samo otežati situacija u gospodarstvu, a trebalo bi više inzistirati na kompenzacijama i cesijama.
Podsjetila je da su nepodmirene obveze poduzetnika krajem kolovoza iznosile 18,6 mlrd kuna, od toga se 9,2 mlrd kuna odnosi na porezne obveze. U odnosu na kraj 2008. nepodmirene obveze porasle su za 4,6 mlrd kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|