06.11.2009.
Poduzeća odustala od razvoja novih proizvoda
Mali i srednji poduzetnici ne iskazuju interes za financiranjem novih proizvoda pa HBOR prosječno godišnje odobrava tek oko pet kredita za razvoj
Prvi start-up koji je sufinancirao BICRO s preko sedam milijuna kuna (70 posto), proizvodnja pneumatskih brusilica tvrtke Banko, nakon dvije godine razvoja, napokon je okončan.
"Upravo smo završili testiranje brusilice u splitskom brodogradilištu i slijedeći tjedan ćemo od Brodogradilišta dobiti potvrdu kvalitete da imamo dvostruko bolje brusilice od postojećih na tržištu", rekao je za www.banka.hr Aljoša Bošković, direktor tvrtke i dodao da će napokon krenuti s komercijalizacijom svoje inovacije.
Bošković procjenjuje da će u slijedećoj godini ostvariti promet od oko 20 milijuna eura, te da će morati dodatno investirati tri do četiri milijuna eura. Distribucija novog proizvoda dogovorena je u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Austriji, a s nekima je, kaže, postigao načelne dogovore.
Bošković je tako jedan od rijetkih malih poduzetnika u Hrvatskoj koji je uspio razviti novi proizvod i dovesti ga do početka proizvodnje, a po svemu sudeći proteći će još koja godina dok mu se netko pridruži.
Antun Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a izjavio je 4. studenoga kako je broj zahtjeva koje su tvrtke podnijele za kreditiranje novih proizvoda i tehnologija zanemariv, iako HBOR ima nekoliko kreditnih programa za nove proizvode i inovacije.
U ovoj godini HBOR je zapravo odobrio samo jedan kredit za razvoj novih proizvoda i za sada nema drugih zahtjeva za takav kredit, saznali smo u HBOR-u.
"Tijekom posljednje tri godine nije iskazan veći interes za financiranjem novih proizvoda te je prosječno godišnje odobravano oko pet kredita što je vrlo mali broj u odnosu na druge HBOR-ove programe", kazala nam je Koraljka Perutka Fabijanić, glasnogovornica HBOR-a i dodala kako je banka za potrebe financiranja novih proizvoda i novih tehnologija do sada ukupno odobrila oko 640 milijuna kuna kredita.
I taj jedan jedini zahtjev za kredit iz programa Pronalasci nije zapravo bio namijenjen razvoju proizvoda, kao što sugerira HBOR-ova statistika, već za izgradnju proizvodnog pogona. Kredit je uzela Roza Ferinčević, vlasnica tvrtke Marila Lab koja će u novom pogonu proizvoditi 15 do sada registriranih farmaceutskih i dijetetskih proizvoda.
|
Smanjen interes poduzetnika za investicijskim kreditima potvrdili su nam i u Hypo Alpe Adria Bank, Erste Bank i Volksbank. U sve tri poslovne banke kažu kako imaju povećan broj zahtjeva za financiranjem obrtnih sredstava, što objašnjavaju nemogućnosti poduzetnika da naplate svoja potraživanja i pogoršanjem likvidnosti u gospodarstvu.
Da nema povoljnijih uvjeta koje osigurava HBOR (niža kamatna stopa, mogućnost grace perioda do dvije godine, jeftinija naknada za obradu zahtjeva itd.) zahtjeva za investicijskim kreditima bilo bi po svemu sudeći još manje. U Hypo banci potvrdili su nam da i u ovako smanjenom obujmu zahtjeva oni koji se odobravaju u suradnji s HBOR-om zauzimaju značajan udio.
U program Razum, preko kojeg Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO potiče razvoj inovativnih poduzeća, u posljednje dvije godine uključilo se samo tridesetak poduzeća, uglavnom start-upova, iako je riječ o vrlo povoljnim uvjetima financiranja (poduzetnik mora osigurati samo 30 posto vlastitih sredstava).
BICRO će program financirati s ukupno 65 milijuna kuna, a od početka prošle godine, kada je program osnovan, isplatio je 34 milijuna kuna.
"Ulaganje u inovacije te istraživanje i razvoj je ulaganje na dugi rok, a kriza je vrijeme kada se gleda kako zadržati likvidnost i opstati. Veliki igrači su i dalje u igri, ali i to je vrijeme kada bi se trebala obratiti posebna pozornost na poticanje istraživanja i razvoja na svim nivoima", kaže Marina Dabić, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u istraživanje i razvoj investirala 2007. oko 2,5 milijardi kuna, tek oko 200 milijuna kuna više nego 2005., a od toga je poslovni sektor uložio milijardu kuna, tek nekih 50 milijuna kuna više nego prije četiri godine.
U Ministarstvu znanosti ističu kako je zabrinjavajuće to što poslovni sektor u Hrvatskoj u istraživanja i razvoj investira daleko manje od europskih konkurenata (hrvatska industrija u razvoj uloži 0,5% BDP-a, a poduzeća u EU27 1,19% BDP-a).
Dabić je istaknula kako se od 400 prijavljenih patenata u Hrvatskoj komercijalizira možda tek oko jedan posto, te da kod nas samo veća poduzeća mogu značajnije investirati u razvoj. (Bankamagazin)
|
|
 |
|