19.10.2009.
Hrvati po gledanju TV u svjetskom vrhu
Tijekom životnog vijeka tipični Hrvat provede više vremena gledajući TV nego na radnom mjestu. Osim Amerikanaca i Grka, Hrvati su uz Dance i Poljake rekorderi u gledanju TV-a, pokazuju najnovija istraživanja
Prosječan Hrvat gledajući TV provede 4 sata dnevno, odnosno 28 sati tjedno. Što znači da tijekom životnog vijeka tipični Hrvat provede više vremena gledajući TV nego na poslu. Osim Amerikanaca, koji pred TV provedu dvostruko više od svih na svijetu, te Grka, Hrvati su uz Dance i Poljake u samom vrhu, pokazalo je izvješće OECD-a.
TV definitivno ima preveliki utjecaj na život Hrvata, i to ne samo na njihove vrijednosne norme i stavove, već i na osjećaj sreće i zadovoljstva – koji se, dokazano je, gledanjem TV smanjuju.
Naime, lord Richard Layard, profesor London School of Economics koji uz nobelovce Josepha Stiglitza i Amartya Sena tvrdi da i sreća utječe na blagostanje nacije, objašnjava da TV povećava osjećaj nezadovoljstva i smanjuje sreću bombardirajući nas slikama lijepih (mršavih, mišićavih) i bogatih ljudi koji imaju prekrasne automobile, divne kuće i stanove, sretnu djecu (najčešće dvoje – muško i žensko) dok je naša stvarnost drugačija.
To se vidi kroz serije i sapunice koji ljudi najviše gledaju, a naročito kroz TV reklame koje su najopasnije za mlade i djecu, te se Layard zalaže za zabranu direktnog oglašavanja za djecu do 12 godina u cijelom svijetu, kao što su to već učinile Norveška i Švedska (Richard Layard: Happiness and public policy: a challenge to the profession, 2006., http://cep.lse.ac.uk i Stiglitz-Sen: Report by the Commission on the Measurement of Economic Performance and Social Progress, 2008., www.stiglitz-sen-fitoussi.fr)
|
Znanstvena su istraživanja potvrdila da prekomjerno gledanje TV smanjuje osjećaj sreće i i zadovoljstva, obrazovanje i zdravlje, kategorije kvalitete života koje se sve češće spominju kao neobilazne prilikom mjerenje blagostanja nacije.
Pa nije pretjerano zaključiti da gledanje TV u Hrvata smanjuje njihovo relativno bogatstvo nacije u koje se, osim materijalnog bogatstva iskazanog kroz bruto društveni proizvod, uključuju i osjećaj sreće i životnog zadovoljstva građana.
TV opasna po zdravlje
Većina se javnih diskusija oko gledanja TV-a svodi na pitanje nasilja i sexa te koliko takav TV program utječe na ponašanje djece i mladih, dok se i u svijetu i u Hrvatskoj malo raspravlja o utjecaju TV reklama.
Dokazano je naime da je reklamama lakše impresionirate mlade, a najlakše djecu koja su najvažniji target oglašavanja na TV.
Poriv da se želi imati i izgledati kao drugi ionako je duboko usađen u ljudsku narav, a TV ga samo povećava na način da izravno utječe na mišljenje i opredjeljenje mladih i djece.
Neke su države zato zabranile direktno oglašavanje, no i dalje je indirektno, preko likova televizijskih junaka, lako utjecati na ciljanu publiku.
I problem anoreksije i bulimije o kojem se sve više govori i u Hrvatskoj, povezan je s TV slikama mršavih i savršenih tijela jer je poznato da na tjelesnu samopredodžbu najviše utječu medijski ideali s kojima se uspoređujemo.
Dokazano je i da gledanje TV utječe na slabije obrazovanje jer oduzima vrijeme za fizičke aktivnosti.
Gledanje televizije - ne pretjerano nego općenito - može kod djece potaknuti pojavu autizma, trajno oštećuje vid, udvostručuje rizik za astmu, potiče hiperaktivnost, smanjuje koncentraciju, jedan je od vodećih razloga pretilosti te potiče razvoj dijabetesa tip 2.
Prema tome, TV je "najveći nepriznati zdravstveni skandal našeg vremena", kaže dr. Aric Sigman koji je dokazao da gledanje TV-a ometa proizvodnju hormona melatonina važnog za imunološki sustav, ciklus sna i pojavu puberteta.
|
TV zaglupljuje
Svjetska istraživanja pokazuju da učenici trećeg razreda koji su imali televizor u spavaćoj sobi postižu lošije rezultate u školi, te da su slabije postignuća u obrazovanju osoba u dobi od 26 godina koje su televiziju gledale u djetinjstvu.
Djeca od 6 i 7 godina koja su do treće godine života gledala TV više od tri sata dnevno postigla su lošije rezultate na testovima, stoga pedijatri preporučuju da djeca do 2 godine ne bi uopće trebala gledati TV, starija djeca ne više od dva sata dnevno, te da televizori ne bi smjeli biti u dječjim sobama.
Istraživanja dijem svijeta dokazuju da intenzivno gledanje televizije ograničava vokabular i sposobnost učenja i kod djece uzrokuje više stresa od škole, te da stupanj obrazovanja 26godišnjaka u velikoj mjeri ovisi o tome koliko su vremena provodili pred televizorom u dobi od 5 do 15 godina.
Kao i njihovi roditelji, djeca u Hrvatskoj prekomjernu gledaju TV, a posebno zabrinjava da najviše gledaju programe za odrasle (igrani filmovi i serije), a obrazovni program koji je kreiran za njih gledaju tek povremeno. Prema istraživanju objavljenom u Biltenu Hrvatskog filmskog saveza iz 2006. godine (http://www.hfs.hr), hrvatska djeca u prvom razredu i mlađi učenici skoro 70 posto svojeg slobodnog vremena provode u gledanju televizije (67,5%), po čemu se vidi da su u Hrvatskoj djeca izrazito usmjerena na televiziju što znači da sve manje vremena provode s prijateljima i u razgovoru s roditeljima.
Velike su negativne socijalne posljedice prekomjernog gledanja televizije – jer svijet kojeg pruža televizija uvelike se razlikuje od stvarnog svijeta, upozoravaju znanstvenici.
Istraživanja kod odraslih ljudi također pokazuju da prekomjerno gledanje TV povećava osjećaj nezadovoljstva i loše utječe na zdravlje. Naime, velik broj ljudi prije spavanja gleda televiziju što uzrokuje loš san, upozoravaju znanstvenici. Naime, kad si time krademo vrijeme koje bismo trebali provesti spavajući uništavamo zdravlje.
Naravno, uz sve gore navedeno treba reći da televizija ima mnogo pozitivnih strana: brzu informaciju, obrazovanje kroz korisne sadržaje, zabavu (ali ne zatupljivanje zabavom...No, one su uništene prekomjernim korištenjem tog medija odraslih i mladih i djece u Hrvatskoj. (Bankamagazin)
|
|
 |
|