03.09.2009.
Deficit Rusije 22,7 mlrd dolara
Pojeftinjenje nafte, potkraj prošle i početkom ove godine, za oko 75 posto u odnosu na rekordne cijene zabilježene u srpnju 2008., a kasnije i osjetan pad cijena plina, izazvalo je drastično smanjenje ruskog deviznog priljeva
Rusija je u prvom polugodištu ove godine zabilježila je imala visok proračunski deficit od 721,7 milijardi rubalja ili 22,74 milijarde dolara, javljaju u četvrtak ruski mediji.
Podaci državne statističke službe Rostat pokazuju da je u ruski savezni proračun tijekom prvog polugodišta prikupljeno sredstava u vrijednosti 3,172 bilijuna rubalja, ili preračunato oko sto milijardi dolara, što je 29 posto zakonom utvrđene svote za cijelu 2009. godinu.
Proračunski rashodi su istovremeno iznosili 3,893 milijarde rubalja, odnosno 39,8 posto od predviđenih godišnjih troškova saveznog proračuna
Za servisiranje ruskog državnog duga u razdoblju siječnja-lipanj utrošeno je, prema podacima Rostata, 86,4 milijarde rubalja (2,7 milijardi dolara), a udio tih izdataka u ukupnom obujmu rashoda saveznog budžeta iznosio je 2,2 posto.
Rusija je u prethodnih osam godina imala konstantno budžetski suficit, ali se državna blagajna naglo ispraznila prošle jeseni, nakon što su cijene sirovine nafte, glavnog ruskog izvoznog proizvoda, na svjetskom tržištu drastično pale.
Analitičari navode da je Rusija tijekom proteklog konjunkturnog perioda izvozom nafte pribavljala oko četvrtinu godišnje devizne zarade i da je isporukom prirodnog plina "namicala" još 15 posto od ukupnog priljeva deviza.
Pojeftinjenje nafte, potkraj prošle i početkom ove godine, za oko 75 posto u odnosu na rekordne cijene zabilježene u srpnju 2008., a kasnije i osjetan pad cijena plina, izazvalo je drastično smanjenje ruskog deviznog priljeva koji se također smanjio i uslijed nižih cijena strateški važnih metala i još nekih izvoznih proizvoda.
Vlada je do sada budžetski deficit financirala iz ranije prikupljenog državnog Rezervnog fonda, ali nezavisni ekonomisti upozoravaju da bi taj izvor, ukoliko sadašnja globalna ekonomska kriza duže potraje, mogao presušiti u toku sljedeće dvije godine.
Ruski vladini dužnosnici smatraju, međutim, da se taj nepovoljni scenarij neće dogoditi i predviđaju stabilizaciju proračunskih prihoda i rashoda već tijeku iduće godine, u skladu sa rastućim cijenama nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|