02.09.2009.
HR imovina u Srbiji: Povrat zatražilo samo 9 tvrtki
Devet hrvatskih kompanija koje su predale zahtjeve su Vatrotehna, Agro-Tovarnik, Luka Rijeka, Croatia Records, Inker, Poljoopskrba, Franck, Merkantile i Turistička agencija Atlas
Krajem ovoga mjeseca, točnije 30. rujna, ističe rok koji je vlada Srbije dala tvrtkama s područja bivše SFRJ da predlože sporazum o povratu imovine koju su imale na teritoriji današnje Srbije.
Pitanja povrata imovine između dvije zemlje regulirana su aneksom G Međunarodnog ugovora o pitanjima sukcesije, no vlada Srbije prošle je godine donijela uredbu kojom je zaprijetila da će se imovina poduzeća nastalih iz podružnica na njihovom području upisati kao državno vlasništvo.
Prvi je rok istekao još u veljači ove godine, ali je nakon prosvjeda iz Hrvatske i drugih bivših jugoslavenskih republika dva puta produljen, prvi put do konca svibnja, a zatim do kraja rujna. Zasad još nema najava da će se rok i opet produljiti.
Prema podacima koje je www.banka.hr uspjela dobiti od Agencije za privatizaciju i ministarstva ekonomije Srbije, 58 poduzeća iz Hrvatske ima imovinu u Srbiji čiji povrat može zatražiti, no niti nakon više tjedana čekanja nismo uspjeli dobiti popis imovine o kojoj je riječ.
U Agenciji za privatizaciju Srbije tvrde, naime, da ta imovina nije služeno procijenjena niti popisana, te da ta raspolažu samo popisima koje su dobili od samih tih tvrtki, no nismo uspjeli dobiti niti taj popis.
Pet je tvrtki nastalih iz podružnica hrvatskih poduzeća, inače, prodano za ukupno oko 1,2 milijuna eura.
Nekim je hrvatskim tvrtkama, poput Končara, Varteksa i Kraša dio imovine vraćen, a srpskom je ministarstvu ekonomije prijedloge "sporazuma za rješavanje imovinsko pravnih odnosa" predalo devet hrvatskih kompanija.
Predani sporazumi
Devet hrvatskih kompanija koje su predale zahtjeve su Vatrotehna, Agro-Tovarnik, Luka Rijeka, Croatia Records, Inker, Poljoopskrba, Franck, Merkantile i Turistička agencija Atlas.
Sporazumi trebaju dobiti mišljenja osam različitih srpskih ministarstava, ureda i agencija, a zatim ih treba odobriti vlada.
|
Srpski odvjetnici koje je angažirao Franck toj su kompaniji preporučili da sklopi sporazum s vladom Srbije kako ne bi potpuno izgubili mogućnost povrata imovine.
Franck potražuje skladište u Nišu, koje trenutno koristi Franck komerc, tvrtka koju su prije 18 godina osnovali njihovi zaposlenici u Srbiji. Zanimljiv je podatak koji smo doznali iz Francka, da je ta hrvatska tvrtka 2007. godine upisana kao vlasnik skladišta, ali kao Radna organizacija Franck.
Croatia Records planira kupiti Jugo-ton, tvrtku koju su njezini zaposlenici osnovali nakon raspada SFRJ, pa će tom kupovinom doći u posjed dućana u Beogradu koji su bili u najmu, a sporazumom koji je predala vladi Srbije nada se povratiti dućane u Subotici, Novom Sadu, Pančevu i Kragujevcu, rekao je za www.banka.hr direktor Croatia Recordsa, Želimir Babogredac. Zalihe robe, koje su bile značajne, kaže Babogredac, tek će potraživati.
Specifičan je primjer Luke Rijeka, koja potražuje poslovni prostor svog predstavništva u Beogradu veličine pedesetak kvadrata.
Luka Rijeka je, kako su nam rekli iz te tvrtke, početkom 2000-ih godina surađivala s tvrtkom koja je nastala iz njihovog predstavništva te joj pomagala da opstane i tako sačuva njihov poslovni prostor. Luka Rijeka toj tvrtki tako plaća da je predstavlja, a time i troškove prostora.
Kompanija koja ima možda i najveću imovinu u Srbiji je vukovarsko Borovo. Kako je, naime, u razgovoru za www.banka.hr rekao direktor Borova Mirko Ćavara, ta se imovina, a riječ je o osamdesetak prodavaonica, procjenjuje na 30 milijuna eura. 20 je dućana već prodano, ali je daljnju prodaju zaustavila srpska vlada.
Prodavaonice su sada u posjedu somborske tvrtke Boreli, koja je nastala od dijela Borova. Ćavara nam je kazao kako je sa srpske strane dan i prijedlog da Borovo preuzme kompletan Boreli, no to vukovarskoj tvrtki nije interesantno jer je Boreli teško zadužen (postoji i hipotekarni dug na imovini Borova), ima dug prema državi i ogroman broj zaposlenih.
|
Hrvatska petlja
Inače, situacija je s hrvatske strane, dakle kada je riječ o imovini poduzeća iz Srbije u Hrvatskoj, još manje jasna. Naime, iako su mediji u zadnje vrijeme navodili podatak o tome kako ta poduzeća u Hrvatskoj potražuju 319 nekretnina, u Hrvatskom fondu za privatizaciju kažu kako je taj podatak star nekoliko godina i nepotpun.
U HFP-u su nas uputili na Ministarstvo pravosuđa, koje je navodno trebalo napraviti cjeloviti popis imovina poduzeća s područja Srbije, objedinjavajući podatke HFP-a, Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom te Ministarstva vanjskih poslova, no iz tog su nam Ministarstva odgovorili kako "Ministarstvo pravosuđa ne vodi niti je u zakonskoj obavezi vođenja evidencije imovine u Hrvatskoj koju potražuju poduzeća s područja Republike Srbije", te su nas uputili natrag na HFP.
HFP nas je uputio na Ministarstvo vanjskih poslova, a ono, pak, na Ministarstvo gospodarstva. Upit Ministarstvu gospodarstva smo uputili, pa bismo tekst kao epizodu kakve TV serije mogli završiti s: "nastavit će se". (Bankamagazin)
|
|
 |
|