20.08.2009.
UBS izgubila poreznu bitku
Zbog sumnje da je pomagala u utaji poreza, UBS mora otkriti imena i račune američkih klijenata na kojima je imovina od 18 milijardi dolara. Hoće li i Hrvatska uskoro dobiti podatke o tajnim računima svojih građana na koje se slijevao novac od kupnje oružja i gospodarskog kriminala?
Švicarska vlada u četvrtak institucionalnim investitorima počinje prodaju svojih 5,6 milijardi dolara dionica UBS-a nakon što je dan ranije, u srijedu, potpisan švicarsko-američki sporazum o otkrivanju bankarskih računa američkih građana zbog sumnji na utaju poreza.
Time je okončan šestomjesečni spor američke vlade i švicarskog UBS-a oko otkrivanja identiteta američkih državljana koji su, ulažući novac u podružnice UBS-a, izbjegavali plaćanje poreza.
Postignuti dogovor, čiji su uvjeti dosad ostali nedostupni široj javnosti, osim za UBS, značajno bi mogao utjecati i na princip bankarske tajne, koji je u švicarske banke, ali i brojne porezne oaze širom svijeta privlačio strane klijente.
Prema spomenutom sporazumu, UBS će američkoj poreznoj službi (IRS) dostaviti podatke o 4.450 računa gotovo 52.000 američkih klijenata, koji su svoj novac držali na računima UBS-a, ostvarujući pri tom porezne olakšice. Porezni istražitelji procijenjuju da se na tim računima nalazi imovina američkih građana vrijedna čak 18 milijardi dolara.
Sporazum izrijekom navodi da on ne znači plaćanje novčane kazne od strane UBS-a niti stvaranje bilo kakve nove nefinancijske obveze, objavila je banka na svojim internet stranicama, već samo da njime IRS ima pravo podnijeti zahtjev za dostavu podataka s tih bankarskih računa.
Nakon što IRS podnese zahtjev, švicarska federalna porezna služba (SFTA) će odlučiti koji podaci s tih 4.550 računa će najkasnije do 31.12. 2009. dostaviti Amerikancima.
|
UBS neće platiti kaznu
Javnosti su ipak najzanimljiviji trenutno nedostupni dijelovi sporazuma, jer je vrlo izgledno da je američka vlada UBS-u, ali i švicarskoj vladi zajamčila zadržavanje određene razine bankarske tajne, koja bi mogla ostati mjerilom dopuštene razine tajnosti i za neke druge porezne oaze u svijetu.
S obzirom da je princip bankarske tajne zajamčen švicarskim ustavom, malo je vjerojatno da su američki dužnosnici uspjeli nagovoriti švicarske da se tog principa u cjelosti odreknu.
Slučaj UBS-a time bi mogao postati i prvi poznatiji primjer Pirove pobjede vlada najrazvijenih zemalja u ograničavanju poraznih oazi.
Iako su sve značajnije zemlje s poreznim olakšicama, uključujući i Švicarsku, Lihtenštajn, ali i neke s kratkom povijesti poreznih oaza poput Liberije ili Bruneija u ožujku prihvatile OECD-ov kodeks poreznih pravila i obvezale se dostavljati podatke zemljama koje zatraže podatke o tijeku novca svojih državljana, većina postojećih poreznih oaza i dalje bi trebala zadržati određeni stupanj autunomnosti i tajnosti podataka.
Jedan od razloga svakako je odredba prema kojoj zemlje koje traže podatke najprije moraju podastrijeti dokaze o nezakonitim radnjama svojih državljana, kao npr. u slučaju Švicarske, dok se pravi razlozi kriju u svijesti najrazvijenijih zemalja da se u poreznim oazama ne skriva samo novac ostvaren kriminalnim aktivnostima, već njihovih bogatih građana koji izbjegavaju plaćanje poreza.
Prodaja državnog udjela
Od kada je postignut američko-švicarski sporazum dionice UBS-a skočile su 11 posto, a zaključna cijena u srijedu bila je 16,74 CHF po dionici.
Najavljena prodaja vladinih 5,6 milijardi dolara (6 mlrd CHF) vrijednih dionica po cijeni od 16-16,5 CHF po dionici povećat će dionički kapital UBS-a s 322,6 milijuna CHF na 355,8 milijuna što neće utjecati na rezultat poslovanja banke u trećem kvartalu.
No, to će smanjiti stopu adekvatnosti kapitala, odnosno sposobnost apsorbcije gubitaka, za 0,6 posto, priopćila je UBS u četvrtak.
Naime, kako je uslijed krize ta najveća švicarska banka skoro bankrotirala zbog 60 milijardi dolara gubitka, država ju je dokapitalizirala dijelom kroz otkup dionica za 6 milijardi dolara (koje sad prodaje), a dijelom kreditom središnje banke od 54 milijarde dolara.
|
Credit Suisse također pod istragom
Amerika je 19. veljače tužila UBS, dan nakon što je banka pristala dostaviti imena bogatih Amerikanacam vlasnika 250 računa te platila 780 milijuna dolara kako bi izbjegla istragu o pomaganju izbjegavanja plaćanja poreza.
U šestomjesečnim pritiscima američke vlade švicarska se sve do srijede pokušala braniti da je to ugrožavanje nacionalnih zakona te da je otkrivanje bankarske tajne kriminalno djelo.
Potpisani sporazum znači da će tisuću Amerikanaca sada morati izabrati da li otkriti svoje račune, platiti neplaćen porez plus kazne, ili u protivnom biti pod istragom za kriminalno djelo.
Kako će se pobjeda Amerikanaca nad rigoroznom švicarskom bankarskom tajnom odraziti na reputaciju države u kojoj se kao off-shore nalazi oko 25% svjetskog novca, tek će se vidjeti.
Američki poreznici istražuju i još neke europske banke zbog sumnji da na njihovim računima američki porezni obveznici skrivaju novac od neprijavljenog poreza, a Wall Street Journal među desetak eruopskih banaka navodi još jedan švicarski gigant- Credit Suisse.
Hrvatske istrage pod velom tajne
Iako informacije o tajnim računima u inozemstvu iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) u javnost 'cure na kapaljku' ovih dana se moglo pročitati kako je Hrvatska putem međunarodne pravne pomoći od Švicarske i Austrije dobila podatke o tajnim računima.
No, na koje se osobe i tvrtke odnose ti računi u Državnom odvjetništvu zasad ne žele otkriti jer su provjere zatražene i radi nekih istraga koje su bile u tijeku i koje bi se tek mogle otvoriti.
Kako je svojedobno objavio Globus, istrage o tajnim računima na koje se slijevao novac za kupnju oružja traju još od 2000. godine i još nisu dovršene.
U istrazi protiv bivšeg predsjednika Uprave HŽ-a Davorina Kobaka i Biserke Robić, bivše direktorice Agencije za integralni transport HŽ-a, značajan dio financijske istrage o izvlačenju novca iz HŽ-a ostvaren je u suradnji s austrijskim vlastima.
Naime, novac iz HŽ-a prebacivan je na račune u Švicarskoj i Austriji te na račune off shore tvrtki. Podaci koji su pristigli iz Austrije i BiH otkrili da su Kobak, Robić, njezin suradnik Andrija Sarić i srpski državljanin Vladimir Vasiljević na te račune prebacili tri milijuna eura.
|
Osim toga, DORH je tražio od njemačkog tužiteljstva podatke o svim Hrvatima koji imaju off shore tvrtke u Lihtenštajnu, pa i u vezi slučajeva Brodosplit, Zagorec, Gucić i Kutle.
Inače, istraga o tajnim računima na kojima je prikupljan novac za obranu Hrvatske počela je još 2000. godine kad su stvorene pretpostavke da se pokrene sveobuhvatna akcija o otkrivanju tajnih računa.
No, istraga o tajnim računima aktualizirana je i krajem 2006. godine kad je predsjednik Stipe Mesić u 'slučaju Zagorec' zatražio da mjerodavne državne institucije ustanove na čijim je računima završio novac prikupljan za obranu Hrvatske.
S time da je DORH proširio istragu i o tajnim bankovnim računima u Izraelu, Rumunjskoj, Malti i Mađarskoj. (Bankamagazin)
|
|
 |
|