11.08.2009.
Borovo učinilo prvi korak ka privatizaciji
Nekadašnji vukovarski privredni gigant smanjio je temeljni kapital s 2,26 milijardi na 791 milijun kuna
Nekadašnji obućarski gigant, Borovo, napravilo je prvi korak prema privatizaciji, koja bi se, kako je za www.banka.hr izjavio direktor Borova, Mirko Ćavara, trebalo obaviti po modelu radničkog dioničarstva.
Krajem je srpnja, naime, ta vukovarska tvrtka pri Središnjem depozitarnom klirinškom društvu obavila upis smanjenja temeljnog kapitala, s 2,26 milijardi kuna na malo manje od 800 milijuna kuna.
Ćavara kaže kako je Borovo trebalo davno obaviti smanjenje temeljnog kapitala. Naime, kao temeljni je kapital upisana knjigovodstvena vrijednost s kraja 1990. godine.
Druge su tvrtke, rekao nam je Ćavara, obavile promjenu temeljnog kapitala prilikom prestrukturiranja iz društvenog u državno vlasništvo.
Smanjene temeljnog kapitala obavljeno je smanjivanjem nominalne vrijednosti redovnih dionica Borova, čiji je vlasnik država, s 1.000 na 350 kuna.
Država namjerava Borovo privatizirati po modelu radničkog dioničarstva, kaže Ćavara, no još nije dogovoren točan model.
Razgovori u Hrvatskom fondu za privatizaciju i Vladi o tom pitanju nastavit će se u rujnu. Tada će se vidjeti hoće li se dionice dijeliti radnicima ili će se dio ponuditi na otkup.
Sadašnji propisi, naime, uvjetuju da se dionice ponude i svim bivšim zaposlenicima, što u slučaju Borova uključuje i zaposlenike trgovina u drugim zemljama nastalim raspadom SFRJ.
U Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji Borovo još uvijek potražuje brojne trgovine koje joj nikad nisu vraćene i ti su zaposlenici, na neki način, sudjelovali u pljački imovine Borova, kazao je Ćavara.
Borovo je natrag dobilo samo trgovine u Crnoj Gori, gdje je osnovana tvrtku Borovo – Monte, ali nikad, primjerice, nije dobilo odštetu za kapital i zalihe koje su se tamo zatekle početkom rata.
Za privatizaciju je potrebna i detaljna procjena temeljnog kapitala, no ona neće biti jednostavna, kaže Ćavara. Prvi su problem izravne ratne štete, koje u Borovu procjenjuju na najmanje 300 milijuna eura.
Drugi je problem već spomenuta imovina u drugim zemljama bivše SFRJ, koja se ne zna na koji će način biti riješena, a u Borovu procjenjuju da je samo imovina u Srbiji vrijedna 30 milijuna eura, kaže Ćavara.
Tu je imovinu, rekao je direktor Borova za www.banka.hr, nemoguće unijeti u temeljni kapital jer se ne zna što će kompaniji biti vraćeno, na koji način, i koja će na kraju biti realna vrijednost te imovine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|