16.06.2006. (gastro.hr )
I brendovi oblikuju prehrambeno ponašanje
|
Mega brendovi ostvaruju milijunski profit najviše zbog odanosti potrošača istima
|
Mega brendovi koji dominiraju na policama supermarketa i tanjurima prosječnog potrošača, često su, zbog kvalitete proizvoda, njegovog sastava, deklariranja, cijene, markentinške prakse isl., pod opsadom različitih udruga potrošača. Ipak, mega brendovi nastavljaju ostvarivati milijunski profit kroz prodaju i to najviše zbog odanosti potrošača svojim omiljenim proizvodima.
Prema James Tillotsonu, profesoru sa Svaučilišta Tufts, mega brendovi uspijevaju tako snažno utjecati na prehrambeno ponašanje potrošača jer jako dobro koriste simbiotsku vezu između potrošača, prehrambene industrije te prodajnih mjesta.
U svojoj kolumni Business and Nutrition, koju redovito objavljuje u časopisu Nutrition Today, mega brendove, zbog njihove sposobnosti da se obrane od konkurencije, naziva „brendovima utvrdama“. Također se divi, iako ne čudi, njihovoj sposobnosti da zadrže svoju čvrstu poziciju na tržištu usprkos činjenici da se nerijetko svojom prehrambenom vrijednošću (uglavnog zbog sadržaja šećera, masti, soli i nedostatka vlakana) kose sa prehrambenim preporukama vodećih krovnih zdravstvenih i nutricionističkih organizacija. Prema prof. Tillotsonu, ovakva pojava može se objasniti rezultatima brojnih istraživanja koja su nastojala utvrditi što utječe na odabir potrošača, gdje su rezultati uglavnom podudarni i ukazuju da, pri odabiru namirnica, još uvijek glavnu ulogu igra okus namirnice.
Prof. Tillotson objašnjava i ulogu supermarketa i sličnih prodajnih mjesta u učvršćivanju dominacije mega brendova u prehrani potrošača.
|
Naime, na profitabilnost poslovanja supermarketa uvelike utječe prodaja artikala po jedinici površine polica. Logično, veće zapremnine polica ustupaju se mega brendovima jer je njihova prodaja bolja u odnosu na male, nepoznate brendove. A i pokazano je, piše prof Tillotson, da je isplatljivije imati jedan do dva velika brenda čija je prodaja sigurna i dobra, nego nekoliko malih brendova koji se slabije prodaju. Nadalje, dobra prodaja mega brendovima osigurava i povoljnije marže, te bolje uvjete poslovanja sa prodajnim mjestima. Posljedica je, ograničen odabir ostalih brendova potrošačima, odnoso njihovo upućivanje na mega brendove.
Sklonost određenim brendovima često se prenosi i generacijama, pa su određeni brendovi i na ovaj način duboko ukorijenjeni u kulturu hranjenja.
U ovoj, gotovo darvinovskoj borbi, mega brendovi su sasvim sigurni pobjednici, zaključjuje prof. Tillotson.
Na pitanje „Zašto se na razviju novi, „zdraviji“, mega brendovi?“, prof. Tillotson odgovara da nastojanja postoje, no među istom skupinom određenih proizvoda izdvajaju se oni najčešće traženi i najprodavaniji, a njih je vrlo teško, ako ne i nemoguće, zbaciti s trona.
Prehrambene kompanije, posebice one veće, nastoje povećati broj svojih mega brendova i to na način da se udružuju i/ili pripajaju one manje kompanije sa poznatim brendovima te na način da same razvijaju nove brendove. Kao rezultat, ističe prof. Tillotson, danas imamo manji broj, velikih kompanija koje dominiraju tržištem.
Mega brendovi potrošačima nude garanciju očuvanja vrijednosti i kvalitete proizvoda, i što je posebno važno, ponekad čak i važnije od kombinacije dobrog okusa, dostupnosti i cijene proizvoda, pametno igraju na emocionalnu i psihološku kartu. Ovi proizvodu jako su dobro financirani od strane visokoprofesionalnih organizacija. S druge strane, krovne zdravstvene i nutricionističke organizacije koje kreiraju prehrambene proporuke, imaju dugu povijest propovijedanja o tome što bi trebali jesti, no nedostaje im savjeta o tome kako savjete primjeniti u praksi. Bez jednako snažnog marketinga koji je karakterističan za mega brendove, dobre strategije i budžeta, „Kako se Prehrambene preporuke uopće mogu natjecati s Mega brendovima“, pita se prof.Tillotson.
Prema kolumni Business and Nutrition, časopis Nutrition Today,
pripremila: Iva Alebić, dipl.ing.
|
|
Izvor: gastro.hr – 24.05.2006.
|
|
 |
|