08.09.2006.
Summit EU-a i Kine o gospodarstvu i trgovini
Europski i kineski čelnici razmatrat će u subotu u Helsinkiju ukupne bilateralne odnose te niz međunarodnih pitanja, s posebnim naglaskom na mogućnosti za daljnje jačanje suradnje, ponajprije gospodarske
Devetim summitom EU-a i Kine, koju će predstavljati premijer Wen Jiabao i ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing, dominirat će gospodarski i trgovinski odnosi dviju regija, napeti u zadnje vrijeme zbog jeftine kineske robe koja preplavljuje europska tržišta, ističu izvori iz finskog predsjedništva EU-a.
Kineski i europski čelnici razgovarat će i o zaštiti okoliša, energetskoj sigurnosti, ilegalnoj imigraciji, ljudskim pravima te aktualnim međunarodnim pitanjima kao što su Iran i Sjeverna Koreja, a Bruxelles očekuje i dogovor o pokretanju pregovora o novom okvirnom sporazumu o partnerstvu i suradnji.
Ukidanje europskog embarga na izvoz oružja Kini, uvedenog 1989. nakon krvavog gušenja prosvjeda na pekinškom Trgu Tiananmen, suprotno očekivanjima, neće biti tema ovog summita.
"Ovogodišnji summit EU-a i Kine prigoda je za konsolidaciju našeg sve šireg i plodnijeg partnerstva i isticanje naše političke volje za daljnjim širenjem i jačanjem odnosa", kazao je uoči summita predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
"Odnosi EU-a i Kine obuhvaćaju politička i sigurnosna pitanja, trgovinsku i gospodarsku suradnju, znanost i tehnologiju, okoliš i osjetljiva pitanja poput ljudskih prava. Trebamo obuhvatni sporazum koji bi pokrio sve naše aktivnosti... i produbio naše strateško partnerstvo", objasnila je povjerenica za vanjske odnose Benita Ferrero-Waldner, izrazivši nadu da će na summitu biti postignut dogovor o pokretanju tih pregovora.
Analitičari, međutim, ističu da odnosi EU-a i Kine nisu baš blistavi, ni trgovinski ni politički.
"Glavni problem je trgovina. Kineski izvoz je prevelik, što povećava europski trgovinski deficit", kazao je za France presse Feng Zhongping, direktor europskog odjela kineskog Instituta za suvremene međunarodne odnose. "Europa želi da Kina više otvori svoje tržište usluga i bolje zaštiti autorska prava, što bi moglo uravnotežiti trgovinu", dodao je.
Ukupna trgovinska razmjena između EU-a i Kine povećala se više od 40 puta otkako su 1978. u Kini počele reforme. Kina je postala drugi trgovinski partner EU-a nakon Sjedinjenih Država, no EU u trgovini s Kinom zadnjih godina bilježi rekordne deficite. Prema europskim statistikama, kineski izvoz u EU 2005. iznosio je 158 milijardi eura, dok je izvoz EU-a u Kinu bio vrijedan 52 milijarde eura.
Odnose opterećuje i odbijanje EU-a da Kini prizna status tržišnog gospodarstva, jer bi tada teže uvodila antidampinške mjere za jeftinu kinesku robu koja preplavljuje europska tržišta. Uvoz jeftinog kineskog tekstila prošlog je ljeta primjerice doveo do tzv. "rata grudnjacima", a ove godine probleme izaziva kineska obuća.
|
Politički odnosi trebali bi također novi poticaj, smatraju analitičari. "Razočaranja ima na obje strane", kazao je za Reuters David Fouquet, na čijoj se web-stranici Asia-Europe Project mogu naći neovisne analize odnosa dviju regija.
Fouquet kao primjere navodi kršenja ljudskih prava u Kini, napete odnose s Tajvanom i ubrzano kinesko naoružavanje, ali i europske gospodarske i političke probleme, poput ustavne krize, zbog kojih EU gubi na ugledu i utjecaju u Aziji i Kini.
Važno pitanje u europsko-kineskim odnosima je i europski embargo na izvoz vojne opreme u Kinu. Kina embargo ocjenjuje "političkom diskriminacijom" i "hladnoratovskim reliktom" i ne propušta prigodu da zatraži njegovo ukidanje, no tomu se protive neke zemlje članice EU-a uvjetujući ga poštivanjem ljudskih prava, dok Washington i Japan upozoravaju da bi prodaja europske vojne tehnologije Pekingu dodatno ojačala napetosti između Kine i Tajvana, a mogla bi ugroziti i američke snage u Aziji. (H)
|
|
 |
|