13.05.2009.
Očekuje se pad životnih osiguranja do 3 posto
Nakon pada životnih osiguranja u ovoj godini, osiguravatelji vjeruju kako će taj segment u 2010. porasti oko 1 posto, a kasnije i značajnije ubrzati
U prva četiri mjeseca 2009. godine premija životnih osiguranja u Hrvatskoj dosegla je iznos od 780 milijuna kuna što je 2 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Podatak koji je u srijedu na okruglom stolu posvećenom životnim osiguranjima iznio Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), u skladu je s očekivanjima osiguravatelja za ovu kriznu godinu.
"Lagani pad premije početkom 2009. je očekivani trend. Banke više nisu izdašni kreditori građana, pa je logičan pad polica životnih osiguranja vezanih uz kredite. Ovu godinu vidimo kao priliku da motiviramo građane da više ulažu u klasična životna osiguranja", kazao je Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza.
Željko Jukić, direktor Sektora životnih osiguranja Croatia osiguranja, napominje kako su krediti i porezne olakšice - što su nekad bili motivi za police životnih ulaganja – sad ustupili mjesto sigurnosti uloženog kapitala i sigurnosti u trećoj životnoj dobi.
"Očekujemo pad premije životnih osiguranja u 2009. u skladu s padom hrvatskog BDP-a, dakle do 3 posto", odgovorio je Jukić na pitanje novinara o procjenama za ovu godinu. To znači da će premija životnih osiguranja u ovoj godini iznositi oko 2,5 milijarde kuna.
Sljedeće godine očekuje se rast životnih osiguranja oko 1 posto, a nakon toga značajnije povećanje premije.
Inače, životna osiguranja u Hrvatskoj su niz godina rasla po visokim dvoznamenkastim stopama, sve do 2008. kad je rast usporio na zabrinjavajućih 2,3 posto.
Udjel životnih osiguranja u ukupnom portfelju osiguranja smanjio se lani na 25%, a u prvim mjeseci 2009. dodatno, na 22 posto. Tako se prošla godina pokazala tek najavom kriznog razdoblja u kojem osiguravatelji ne mogu ostati "otok".
Snježana Bertoncelj, predsjednica Uprave Erste Sparkassen, napomenula je kako su porezne olakšice za životna osiguranja samo odgoda plaćanja poreza, te da bi njihovu oporavku pridonio model koji vrijedi za dobrovoljnu mirovinsku štednju koja je stimulirana i olakšicama i državnim poticajnim sredstvima.
Životna osiguranja i mirovinska štednja jesu dva ključna proizvoda za sigurnost u mirovini, no bez dodatnih stimulacija od strane države ne treba očekivati velike pozitivne pomake. Postavlja se i pitanje edukacije građana, no u razdoblju krize upravo se štedi na marketingu i sličnim aktivnostima.
|
Pitanje je doista koliko prosječni građanin zna o životnim osiguranjima, njihovim ciljevima i prednostima u usporedbi s drugim vidovima ulaganja. Osiguravatelji, primjerice, smatraju kako je malo poznato i to da društva svojim osiguranicima nude, recimo, mogućnost zajmova.
Okrugli stol pod nazivom "Životna osiguranja u vrijeme recesije - teret ili nužnost", organiziran na inicijativu HUO-a, u svakom slučaju zaslužuje pohvale samim time što skreće pažnju medija na tu važnu temu.
Osiguravatelji su i na okruglom stolu istaknuli veliki potencijal rasta životnih osiguranja na našem tržištu (npr. u Hrvatskoj je samo 0,28 polica života po stanovniku, a u SAD i zapadnoj Europi istodobno 1,5).
U Hrvatskoj je 17 osiguravatelja koji nude životna osiguranja, a četiri najveća imaju više od 50 posto tržišta. Prevladavaju tradicionalna životna osiguranja s udjelom od 90 posto, a udio fond polica u ukupnoj premiji životnih osiguranja u prva tri mjeseca 2009. je 6,5 posto (nakon rekordnih 9 posto u 2007.). (Bankamagazin)
|
|
|
|