|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
D. Vikić
|
|
|
|
|
Povodom Dana trgovaca Sindikat trgovine Hrvatske danas je organizirao okrugli stol na temu Analiza stanja i perspektive razvoja trgovine u RH.
Uvodno izlaganje dao je dr.sc. Ivan - Damir Anić, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta, koji je ukazao na stanje trgovine u Hrvatskoj i na njenu ulogu u rješavanju krize u gospodarstvu. Ključna rečenica njegovog istraživačkog rada je da trgovački centri dobro zarađuju, ali se to ne osjeti na broju zaposlenih ili na njihovim plaćama.
Hrvatski trgovci rade za dvostruko nižu plaću od one koju primaju njihovi kolege u zemljama Unije, unatoč tome što se trgovački sektor u našoj zemlji razvija i do tri puta više od prosjeka EU.
Prije krize, promet u trgovinama rastao je po stopi od 6,3 posto što je više od stope povećanja zaposlenosti od dva posto godišnje. Anić iznosi da se u Hrvatskoj po stopi od dva posto godišnje smanjuje broj poduzeća u trgovačkoj branši, a koncentrira djelatnost u velikim trgovačkim centrima što stalno mijenja strukturu trgovine.
Na taj način hrvatsko tržište doživljava neprestani razvoj velikih trgovačkih centara dok odumire mala trgovina i trgovački obrti koji sustavno nestaju po već viđenoj praksi sa zapada.
Postojeća kriza već je uvjetovala pad prometa u trgovinama od 15 do 20 posto u odnosu za isto razdoblje prošle godine, što je izdiferenciralo navike kupaca prilagođavajući ih trenutnom stanju. Kupci traže kvalitetan proizvod i marku, ali po mogućnosti što jeftinije.
Anić je ukazao i na moguće čimbenike koji utječu na potrošnju poput: broja kupaca u prodavaonici, vrijeme provedeno unutar prodavaonice i na blagajni, demografskih pokazatelja, vrste kupnje (mala i velika kupnja), kretanja kupaca unutar prodavaonice, dana u tjednu u kojem se obavlja kupnja, zadovoljstva i lojalnosti kupaca.
Sukladno tome nudi implikacije za menadžment kao što su: poboljšanje kretanja kupaca unutar prodavaonice, poticanje interesa kupca da dulje vrijeme provedu unutar prodavaonice, smanjenje vremena provedenog na blagajni, redovito praćenje i povećanje zadovoljstva kupaca te redovito praćenje i povećanje lojalnosti kupaca.
U narednom razdoblju može se očekivati da će vlasnici u trgovinskom sektoru pojačati rezanje troškova otpuštanjem radnika te će se povećati pritisak na one koji će ostati raditi u smislu povećanja svoje produktivnosti, zaključio je Anić.
|
Na okruglom stolu koji je okupio vodeće stručnjake iz trgovinskog sektora, sindikalne povjerenike iz naših najvećih tvrtki, predstavnike Vlade, resornog ministarstva, Državnog inspektorata, HUP-a, obrazovnih ustanova i dr. govorilo se o svim gorućim pitanjima koji tište ovu važnu gospodarsku djelatnost.
Raspravu je otvorila Dragica Mišeljić predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske ističući da je 60 do 70 posto ugovora na određeno vrijeme koji su postojali u trgovinskom sektoru prestalo postojati, a obujam trgovine je neznatno manji. Znači da će oni radnici koji su ostali raditi, uglavnom s ugovorima na neodređeno vrijeme, morati odrađivati isti obujam posla što će rezultirati velikim brojem prekovremenih sati.
Jedan od najčešće spominjanih problema bila je trenutna zakonska Odluka o reguliranju radnog vremena prodavaonica nedjeljom i blagdanom oko čega se vode brojne polemike i razmišljanja.
Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište u MINGORP-u, tvrdi da se ne smije brkati radno vrijeme prodavaonica s radnim vremenom zaposlenika, jer je postojeći Zakon regulirao isključivo radno vrijeme prodavaonica.
„Mi u Ministarstvu zadužili smo Ekonomski institut da napravi znanstvenu studiju kao podlogu da se vidi što se dogodilo u prvom razdoblju ove godine od kada su stupile na snagu odredbe o uređenju radnog vremena prodavaonica, jer nam nije u interesu da regulativom idemo na štetu poslodavcima, pogotovo kada vlada recesija i kada je Vlada donijela antirecesijske mjere.
Treba vidjeti je li neradna nedjelja čimbenik koji je negativno utjecao na prihode onih koje se bave trgovinskom djelatnošću. Nakon što dobijemo analize i vidimo rezultate, donijeti ćemo odluku da li ići u izmjene Zakona“ istaknula je Culi.
„Zadovoljan trgovac i zaposlenik bitna su odrednica koja određuje u kojem smjeru će se razvijati postojeća trgovina. Cilj je hrvatske trgovine dovesti na policu kvalitetne hrvatske proizvode koji cijenama moraju biti privlačni domaćim potrošačima“ dodala je Milica Rakuša Martulaš iz Hrvatske gospodarske komore.
Josip Zaher iz Hrvatske udruge poslodavaca smatra da nije samo neradna nedjelja donijela pad prometa u trgovinama, nego i recesija koja je uvjetovala pad kupovne moći, strukturne promjene u gospodarstvu te financijsko propadanje tvrtki a time i siromašenje potencijalnih kupaca, što je bilo vidljivo već od kolovoza prošle godine.
|
„Najviše zabrinjava stalni umor zaposlenika i njihova konkurentnost koja se očituje kroz upola manju produktivnost radnika u trgovini u Hrvatskoj u odnosu na radnike u europskim zemljama“ naglasio je Zaher.
Smeta ga i to što se u javnosti govori o velikim profitima u trgovini.
Bez profita koji je nužan s osnova razvoja, ne bi opstao nijedan domaći trgovački lanac u Hrvatskoj. Primjerice, u Konzumu su profiti unazad nekoliko godina između 200 i 300 milijuna kuna dok su investicijska ulaganja između sedamsto i milijardu kuna.
To dovoljno govori da bez profita i u ovom razdoblju krize nema napretka. U narednom razdoblju mora se raditi na regulaciji ulaska stranih trgovačkih centara, jer nema europske zemlje koja nije donijela neke suštinske odredbe na koji način je dozvoljen ulazak stranog trgovačkog lanca na domaće tržište.
„Treba istaknuti da su domaći trgovci natjerali strane trgovačke centre da prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda i prisilili ih da upravo hrvatske proizvode stave na svoje police u daleko većoj mjeri“ dodao je Zaher.
Naglasio je i ne dovoljno istaknutu činjenicu da trgovina nikada nije dobila nikakva državna sredstva, kao primjerice brodogradnja, poljoprivreda i slično, što jasno govori o žilavosti tog segmenta gospodarstva i svih sudionika u njemu.
Zaher također smatra da prva tri mjeseca ove godine nisu referentno razdoblje za procjenu snage krize u trgovini iz više razloga, te ćemo tek u naredna dva mjeseca imati jasnu sliku o njezinim stvarnim posljedicama.
U ime predstavnika malih trgovaca Franjo Božak je istaknuo da unatoč pritiscima sa svih strana još uvijek odolijevaju, te su zadovoljni sa svakom godinom u kojoj uspiju opstati na tržištu usprkos velikoj konkurenciji koju imaju u trgovačkim lancima.
„Neophodna je interakcija poslodavaca, sindikata i trgovaca u cilju razmjena informacija, iskustva i znanja, čime će se trgovina pozicionirati na mjesto koje zaslužuje u hrvatskom gospodarstvu“ naglasila je Ana Knežević predsjednica SSSH.
Naglašena je i potreba za stručnom edukacijom trgovačkog kadra putem kvalitetnog školovanja, čime će se izbjeći današnje stanje u kojem svaka struka neselektivno može raditi kao trgovac.
Pri kraju ovog okruglog stola vodila se zanimljiva rasprava o pravima zaposlenika u trgovačkom sektoru, o čemu je zaključeno da se isti boje boriti za svoja prava jer se poslodavci često koriste otkazom kao odgovorom na njihove opravdane pritužbe.
|
|
 |
|