23.04.2009.
Hrvatska može biti logistički centar regije
Hrvatskoj treba izgradnja logističke infrastrukture, poboljšanje i ubrzavanje administrativnih procesa, skraćivanje rokova plaćanja, eliminacija nelojalne konkurencije... kako bi od povoljnog zemljopisnog položaja mogli profitirati i poduzetnici i država
Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju Hrvatska može biti glavno prometno i logističko središte jugoistočne Europe, rečeno je na okruglom stolu "Transport i logistika" u organizaciji zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera tog fakulteta (AMAC-FSC), udruge Hrvatski cestovni prijevoznici i časopisa "Suvremena trgovina", te pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske gospodarske komore i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.
|
Zdenko Segetlija
Velike su mogućnosti za razvoj logističkih centara u Hrvatskoj, no prvi korak u njihovoj gradnji je definiranje logističke i transportne strategije Hrvatske, ocijenjeno je na skupu.
Tek po donošenju takve strategije, veliki logistički projekti moći će izazvati interes financijera, a njihovi pokretači moći će konkurirati za sredstva iz fondova EU-a, složili su se sudionici skupa.
U Hrvatskoj bi, istaknuto je, trebalo potaknuti i gradnju informacijsko-komunikacijskih centara za putnički i teretni promet u koje bi se slijevale informacije o intenzitetu prometa kako bi se njime lakše upravljalo.
Logistika je, naime, od periferne djelatnosti unutar poduzeća, kojom su se u pravilu bavili slabiji kadrovi, postala prvorazredna poslovna funkcija u kojoj se traže uštede i profit, pa bi takvi centri bili potpora logističkom menadžmentu, istaknuo je profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Zdenko Segetlija.
|
Čedomir Ivaković
Govoreći o tržištu logističkih i prijevoznih usluga u Hrvatskoj Čedomir Ivaković sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti upozorio je da su logističko tržište u Hrvatskoj preuzele multinacionalne kompanije, dok se domaći otpremnici i prijevoznici bave manjim poslovima povezanim s carinskim posredovanjem.
Ulaskom Hrvatske u EU, upozorava Ivaković, potreba za takvim uslugama gotovo će nestati, pa domaćim tvrtkama prijeti gubitak posla.
|
Božica Lapić
Božica Lapić, zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, istaknula je kako izgradnja potrebne logističke infrastrukture može predstavljati komparativnu prednost u procesu privlačenja stranih ulaganja.
Ujedno je najavila skorašnje izdavanje posebne brošure posvećene razvoju logističkog i distributivnog sektora u Hrvatskoj namjenjenog potencijalnim investitorima.
|
Slavko Linić
„Izgradnju infrastrukture treba financirati država“, mišljenja je Slavko Linić, predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze pri Hrvatskom saboru.
On smatra kako su ulaganja u logističku infrastrukturu od strateškog značenja ne samo za subjekte iz te branše, nego i za cjelokupnu hrvatsku prerađivačku industriju.
„Time bi se smanjili troškovi poslovanja gospodarskim subjektima i ostvarili preduvjeti za konkurentniju proizvodnju, pogotovu onu koja je izvozno orijentirana“, smatra Linić.
|
Marijan Banelli
Predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Marijan Banelli podsjetio je da aktualna strategija razvoja prometa iz 1999. ostaje na snazi do prosinca ove godine te da u svojoj primjeni nije napravila mnogo na razvoju intermodalnog transporta.
„U proteklih deset godina više od 70 posto investicija odnosilo se na izgradnju cestovne infrastrukture, dok su ostali oblici transporta – pomorski, željeznički, riječni – ostali zanemareni“, rekao je.
Usto, on je pozvao da se u okviru nove strategije donese jasan plan razvoja cestovnog prijevoza kao najznačajnijeg oblika transporta roba u Hrvatskoj čime bi se eliminirala nelojalna konkurencija i olakšalo poslovanje prijevoznicima.
|
Ivica Pivar
Ivica Pivar, direktor Supply Chain Managementa u Konzumu, istaknuo je kako u procesu logistike i distribucije postoji strahovito mnogo mogućnosti za napredak, a kao osnovni alat za ostvarenje tog cilja označio je edukaciju.
„Pakiranje proizvoda, skladištenje i distribucija dijelovi su jedinstvenog procesa kojem kao takvom treba i pristupiti, kao cjelini, a ne izdvajati pojedine segmente jer se troškovi ipak na kraju zbrajaju“, naglasio je Pivar.
|
Nakon izlaganja i rasprave doneseni su sljedeći zaključci:
1. Potaknuti izradu nove strategije razvoja prometa i logistike kao i pratećih provedbenih akata i pravilnika.
2. Definirati položaj cestvonih prijevoznika, transformacija špeditera u logističke operatere s donošenjem poticajnih mjera.
3. Inicirati promjene u carinskom postupku u uvozu, izvozu i provozu kako bi se ti postupci pojednostavili i ubrzali u skladu s Europskim normama.
4. Poticati inicijative za strukturiranje i uvođenje logističkih procesa i procedura u svim gospodarskim segmentima od proizvodnje, trgovine, transporta, distribucije do postprodajne i rasterećujuće (ekološke) logistike.
5. Potaknuti donošenje plana preustroja sustava državne uprave za provođenje prometne politike u cilju podizanja efikasnosti i operabilnosti, podizanja kvalitete prometne i transportne usluge i veće sigurnosti prometa.
6. Potaknuti saborski odbor za promet i veze da se održi tematska rasprava o prometu, transportu i logistici u kontekstu rasprave na okruglom stolu.
7. Izvedba registra cestovnih prijevoznika.
8. Potaknuti donošenje zakonske odredbe o rokovima plaćanja za izvršenu uslugu.
9. Izraditi Pravilnik o postupcima za strane prijevoznike.
|
|
|
|