26.08.2006.
Prehrambena industrija: Dobit veća gotovo pet puta
Grupacija Industrija hrane i pića, po zaključnim financijskim pokazateljima za 2005. godinu, (ne)očekivano je potvrdila: ostvaren je krupan korak naprijed u saniranju mnoštva problema, naslijeđenih dijelom kroz razdoblje Domovinskog rata te u postupcima pretvorbe i privatizacije. Po odbitku poreza postignuta je dobit u iznosu od 2,37 milijardi kuna što je znatno više u odnosu na 1,03 milijarde kuna dobiti, evidentirane u toj djelatnosti po skupnim izvješćima tvrtki za 2004. godinu. Još bitniji odmak ove djelatnosti od negativna naslijeđa gomilanog tijekom prethodnog desetljeća i pol svjedoči lanjska dobit iskazana po konsolidiranoj bilanci. Bila je gotovo pet puta (4,7) bolja od iznosa ostvarenog samo godinu dana prije. Premašila je 1,72 milijarde kuna, dok se krajem 2004. godine zaustavila tek na 361,7 milijuna kuna. S takvim kretanjima grupacija je, nesporno, znatno nadmašila učinak poslovanja iz 2004. godine i time stekla dobru startnu poziciju za nove, dugoročno ambiciozne planove. Naime, skupni minus u poslovanju tvrtki, unutar Industrije hrane i pića za 2004. godinu iznosio je 672,99 milijuna, da bi potom na kraju 2005. pao na 645,85 milijuna kuna. Prošla je godina tako, uz iskazane manje gubitke te paralelan visok rast dobiti, posebno izražen u poslovanju desetak velikih poduzeća, definitivno potvrdila financijski oporavak prehrambene industrije.
Visoka koncentracija prihoda
Na tom je tragu i podatak što u sebi provlači paralelu na ukupni poslovni rezultat prošle s pretprošlom godinom. Dok su za 2004. ukupni prihodi, na razni cijele grupacije Industrija hrane i pića (koja je krajem lanjskoga prosinca brojala 1104 kompanije), dosegnuli vrijednost od 26,03 milijarde kuna već na kraju 2005. godine samo prvih 100 kompanija, svrstanih isključivo po ostvarenom prihodu, sveukupno je ostvarilo prihod veći od 24,19 milijardi kuna. Prošlogodišnje poslovanje djelatnosti višekratno mozaično pojašnjava upravo rang-ljestvica 100 po prihodu najuspješnijih tvrtki. Tako je deset prvorangiranih ostvarilo prihod od 12,091 milijardi kuna, dok je preostalih 90 poduzeća s te ljestvice postiglo tek za nijansu bolji prihod. Iznosio je 12,096 milijardi kuna. Golemu financijsku koncentraciju unutar ove grupacije ilustrira i podatak o prihodima 25 prvorangiranih poduzeća budući da su lani uza sebe sveukupno vezali čak 17,8 milijardi kuna. Unatoč tom valu optimizma, koji snažno podupire velika skupina kompanija s izvrsnim financijskim rezultatima, prošla će godina u spomenutoj branši ostati zapamćena i po znatnom udjelu tvrtki koje su na kraju 2005. godine u svojim financijskim izvješćima ipak morale iskazati gubitak. Podaci svjedoče da su na razini prehrambene djelatnosti prošle godine bile aktivne 1134 kompanije ili 30 tvrtki više nego po inventuri iz prethodne godine.
|
Više od jedne trećine ili njih 384 poslovale su s gubitkom od 645,8 milijuna kuna, dok je preostalih 750 preuzelo ulogu dohodovne "lokomotive" grupacije. Što, uostalom, najbolje ilustrira već spomenuta, rekordna konsolidirana dobit od 1,72 milijarde kuna. Proizvodnja hrane i pića okuplja poduzeća koja, u odnosu na ostatak nacionalnog gospodarstva, uglavnom pripadaju samom vrh uspješnih tvrtki registriranih na domaćem tržištu. U poredbi s ostalim granama, svrstanim unutar prerađivačke industrije, upravo ova djelatnost ostvaruje najveći ukupni prihod i zapošljava najveći broj ljudi. Premda po ukupnom broju tvrtki evidentiranih u cjelovitoj prerađivačkoj industriji ima udjel od skromnih 10 posto. Prosječan broj zaposlenih na godišnjoj razini kreće se oko 46.000 radnika, što iznosi otprilike 18 posto od svih zaposlenika u prerađivačkoj industriji. U ukupnom bruto domaćem proizvodu proizvodnja hrane i pića u prosjeku sudjeluje sa 3,6 posto.
Polarizacija malih i velikih
Grupaciju Industrija hrane i pića karakterizira i velika polarizacija s obzirom na megagabarite tvrtki. Najzastupljenije su male tvrtke, tako među 1134 poduzeća njihov udjel iznosi iznimno visokih 85 posto. Srednje velikih je devet posto, a velikih tvrtki samo sedam posto. U financijskim parametrima slika je posve obratna. Upravo najmanja skupina, odnosno 7 % velikih tvrtki, uza sebe veže više od 80 posto prihoda koji na godišnjoj razini prosječno ostvari ukupna grupacija. Najprofitabilnija podskupina unutar ove djelatnosti, s obzirom na nacionalnu klasifikaciju, proizvodnja je i prerada duhana. Međutim, kako ta djelatnost nije predmet ovoga priloga, liderska je pozicija "privremeno" ustupljena proizvođačima piva koje slijedi prerada mlijeka, potom čaja i kave, a niz uspješnih dalje nastavlja proizvodnja bezalkoholnih pića. No radi li se inventura po mnogobrojnosti srodnih tvrtki, u podskupinama unutar grupacije Industrija hrane i pića, najviše je poduzeća registrirano za proizvodnju kruha, peciva i tjestenine. Iza njih slijede tvrtke čija je primarna djelatnost proizvodnja i konzerviranje mesa, a potom su u tom redoslijedu smješteni proizvođači raznovrsnih (ne)alkoholnih pića. Prošlogodišnje poslovanje grupacija karakterizira i detalj da su čak tri podskupine, ako se gleda samo financijska dimenzija njihove cjelogodišnje aktivnosti, postigle gotovo identičan rezultat. Prihod svake među njima iznosio je oko 5,4 milijarde kuna. U prvu podskupinu ulaze tvrtke čija je osnovna djelatnost proizvodnja šećera, konditorskih proizvoda, kave i čaja te pekari. U drugu su svrstana poduzeća što im je primarna djelatnost proizvodnja mliječnih proizvoda, dok su u trećoj skupini proizvođači pića. Taj je trolist sam lani prisvojio više od 66 posto prihoda ukupno ostvarenih na razini grupacije Industrija hrane i pića.
|
PIK Vrbovec lider mesne industrije
Podskupini mesne industrije prošle godine pečat je nedvojbeno udario PIK Vrbovec. I to u kratkom roku nakon uspjelo odrađene "transfuzije", primljene kroz konsolidaciju i restruktiranje od strane novog vlasnika, Agrokora Ivice Todorića koji je vrbovečku mesnu industriju od HFP-a preuzeo u ožujku 2005. godine. Potvrđuje to i fizički obujam proizvodnje, koji je s naslijeđenog godišnjeg učinka od nepunih 8000 tona obrađenog svježeg mesa i mesnih prerađevina na kraju lanjske godine narastao na 24.675 tona i uz projekciju da već u 2006. godine dohvati novi rekord od 35.000 tona obrađenog i prerađenog svježeg mesa. Prihod veći od 1,1 milijardu kuna plus dobit iznad 407 milijuna kuna samo dodatno svjedoče prethodnim konstatacijama o domaćem prvaku za lanjsku godinu u ovom segmentu prehrambene industrije. Međutim, vrbovečki PIK mogao bi se uskoro suočiti s oštrom konkurencijom u liku vrgoračke Mesne industrije "Braća Pivac". Razlog se skriva u činjenici što ta tvrtka uza svoj matični pogon u vlasništvu još drži PPK Karlovačku mesnu industriju, splitsko Dalmesso te Bermes iz Donje Pušće. Pivac je kroz te četiri lokacije postigao ukupni prihod veći od 995,2 milijuna kuna uz zapošljavanje 769 radnika. Todorić je Pivcima u mesnom segmentu lani "pobjegao" za svega 33 milijuna kuna što najavljuje da bi aktualna godina mogla donijeti žestoko nadmetanje među ova dva konkurenta. Velikih ambicija imaju i u petrinjskom Gavriloviću koji je 2005. ubilježio svoj povijesni rekord i po količinama i po financijama. No kako najavljuje vlasnik Đuro Gavrilović, primarnija od količina je visoka kakvoća proizvoda zbog ciljanog plasmana i na zahtjevna tržišta Europe, SAD-a te još nekih zemalja. Minulih mjeseci Gavrilović je intenzivirao sudjelovanje na mnogim specijaliziranim sajmovima. Upravo pokušava utrti izvoznu liniju i za strateški izazovno rusko tržište.
Koprivnička Danica je uz potporu matične Podravka grupe lani postigla prosječan rast od 15 posto, s tim da je na ovdašnjem tržištu imala povećanje od 20 posto dok je na inozemnom rasla 12 posto. Posebno izdvajaju 17 posto veću prodaju u zemljama zapadne Europe, prekooceanskim te na Orijentu. Danica je u 2005. godini stekla i certifikat Halal s kojim planira snažniji izvozni iskorak u islamske zemlje, dok je goveđi gulaš dobio znak Izvorno hrvatsko, a čajna kobasica znak Hrvatska kvaliteta. Ukupno je proizvodnja mesnih prerađevina u 2005. ostala na razini prethodne godine, iznosila je oko 64.000 tona. U strukturi dominiraju kobasičarski proizvodi s udjelom od čak 66 posto, dok mesne konzerve čine 18 posto proizvodnje. Konzerve su jedan od jačih izvoznih brendova domaćeg gospodarstva s kojim se već nekoliko godina bilježi pozitivna vanjskotrgovinska bilanca. Proizvodnja sušenog mesa lani je porasla za 16 posto, a tržište je konzumiralo i 117 tisuća tona svježeg goveđeg i svinjskog odnosno mesa peradi.
|
Tržištu je lani isporučeno i više od 15 tisuća tona ribljih prerađevina, od čega gotovo polovica (46%) jesu konzervirane srdele. Od ukupnog izvoza svježe i zamrznute ribe u 2005. godini čak 63 posto otpadalo je na izvoz tune u Japan što je ujedno i najznačajniji izvozni proizvod u ukupnom plasmanu prehrambene industrije na kojem se uglavnom i ostvaruje suficit.
Snažan izvozni trend industrije piva
S lanjskim volumenom proizvodnje od 3,5 milijuna hektolitara piva za 3,7 posto podbačena je višegodišnja prosječna proizvodnja piva. Premda proizvodnja pada, izvoz paralelno raste i unatrag nekoliko godina ukupan sektor bilježi vrlo snažne trendove. Tako je lani vrijednost izvezenog piva rasla 55%. Za takav učinak svakako je zaslužna i činjenica što su sve veće pivovare u vlasništvu moćnih svjetskih korporacija koje imaju snažnu logistiku. Potrošnja piva u Hrvatskoj iznosi 80 litara po stanovniku. Prošle je godine znatno porastao i uvoz, uglavnom jeftinijeg piva iz istočnih zemalja. U odnosu na godinu prije, uvoz je veći 74 posto, što u dijelu pivarskih tvrtki ocjenjuju ključnim razlogom za pad prodaje piva na ovdašnjem tržištu iz njihove proizvodnje. Dodatni razlog za manje konzumiranje piva pronalaze i u aktualnoj zakonskoj uredbi o 0,0 promila alkohola. Zagrebačka pivovara zadržala je tržišnu dominaciju i u 2005. godini što se očituje kroz prihod koji je veći nego što su ga lani skupno imala dva najveća konkurenta. Godinu je završila s tržišnim udjelom od 42,1 posto, dok je prvi kvartal ove godine donio porast na 44,5 posto unatoč vijesti iz same pivovare da je u tom istom razdoblju evidentirala pad prihoda (mjereno godišnjom razinom) od šest posto. Uza sve probleme, Zagrebačka pivovara je i za 2005. evidentirala visoku neto dobit. Iznosila je 172,8 milijuna kuna i bila 12,8 milijuna veća nego godinu prije. Karlovačka je pivovara, ukupno na domaćem i inozemnim tržištima, lani postigla prodaju veću od milijun hektolitara piva, što je porast od 3,8 posto prema učinku iz prethodne godine. U poretku s konkurencijom drugopozicionirana je s tržišnim udjelom od 21,3 posto. Nakon dvije ponude za preuzimanjem ostatka portfelja od malih dioničara tvrtka Heineken Adria lani je postala jedini dioničar društva, što je u svibnju okrunjeno odlukom o preoblikovanju društva iz dioničkog u društvo s ograničenom odgovornošću. Dok je na razini domaćeg tržišta u 2005. godini zabilježen pad prodaje piva od četiri posto, Carlsberg Croatia je istodobno evidentirala rast. Na domaćem je tržištu prodala 4% više nego godinu prije, u inozemstvu 34 %, a od toga najviše na tržištu BiH, gdje je rast dosegnuo čak 40 posto. Kroz tri posljednje godine prodaja je povećana za 28%, izvoz je udvostručen, prihod je porastao za 22 posto, a tržišni udjel narastao sa 6 na 12 posto, kažu u koprivničkoj pivovari te ističu da se taj trend preslikava i na 2006. godinu. Iz ovogodišnjeg uspjeha izdvajaju daljnji rast izvoza od 38% te ukupnih prihoda od 5,5%.
|
Županijska dominacija
Tvrtke iz grupacije Industrija hrane i pića u pet županija lokalni su lideri po ostvarenom prihodu, a u šest po neto dobiti. Po ukupnom prihodu tom su se titulom okitili : Karlovačka pivovara, Vindija, Podravka, Viro i Sladorana. Karlovačka pivovara, Vindija i Viro u svojim županijama prvaci su i po lanjskoj neto dobiti, a takav status na svojim lokalnim područjima bilježe još PIK Vrbovec, Gavrilović i Zvečevo.
Paralela prvih deset
Deset prvorangiranih kompanija, svrstanih prema prihodu ostvarenom za 2004. godinu, imalo je skupni učinak u vrijednosti od 11,63 milijarde kuna. Njihova dobit te je godine dosegnula iznos od 645 milijuna kuna. Samo godinu dana kasnije (na izmaku 2005.) prvih deset tvrtki sa rang ljestvice složene po istom kriteriju, postiglo je prihod veći od 12,09 milijardi kuna dok je njihova dobit skoro udvostručena, premašila je 1,17 milijardi kuna. I dok je za 2004. najveću dobit imala Zagrebačka pivovara, a iznosila je 160 milijuna kuna rekorder za 2005. je mesna industrija PIK Vrbovec. Nakon integriranja u Todorićev Agrokor, u razdoblju kraćem od godinu dana, vrbovečki PIK izdigao se iznad mnoštva dotadašnjih problema što najbolje potvrđuje visoka dobit, premašila je 407 milijuna kuna. Zagrebačka pivovara lani je opet nadmašila samu sebe, postigla je dobit veću od 172,8 milijuna kuna. Među to dvoje uspješnika uplela se i Lura, čija je dobit bila iznad 158,8 milijuna kuna. Taj trolist lanjsku je godinu sam zaključio sa čak 737 milijuna kuna dobiti. Što je značajno bolje od rezultata koji je godinu dana prije na toj stavci iskazalo svih 10 prvorangiranih kompanija.
Dominacija Vindije i Lure
Proizvodnja mliječnih prerađevina prošle je godine, u pogonima 44 mljekare, povećana za oko 20 posto. U strukturi proizvodnje mliječnih prerađevina dominirali su jogurti, kiselo mlijeko i ostali fermentirani proizvodi. Prošlogodišnja proizvodnja tih artikala u nacionalnim okvirima dosegnula je 83 tisuće tona (godinu prije 68 tisuća tona) i time je činila čak 42 posto ukupne proizvodnje mliječnih prerađevina. Vindija se u ovoj skupini stavila na lidersku poziciju. Glavninu proizvodnje tvrtka plasira na domaćem tržištu. Izvozom upravo proizvoda iz široke lepeze mliječnog programa prošle je godine uprihodila 78 milijuna, što je oko 3,5 posto od ukupne prodaje svih mliječnih prerađevina Vindije. Tvrtka je s paletom sireva postigla niz priznanja. Sa svakog inozemnog sajma vrati se kao laureat s odličjima za visoku kakvoću, što će nesporno imati odjeka u strateškim ambicijama u osvajanju pojedinih inozemnih tržišta. Lura se pak prošle godine posebno fokusirala na svoju mliječnu diviziju što je u konačnici donijelo izvrstan financijski učinak iz kojega se iščitava podatak da je lanjska godina za Luru bila rekordna po ostvarenoj dobiti i po rastu na inozemnim (20%) tržištima. Tvrtka je nastavila i provedbu projekta restrukturiranja te optimalizacije poslovanja.
|
Prošla je godina protekla i u pospremanju regionalnih ambicija koje su očitovane kroz završno integriranje Somboleda. Aktualna će godina, ističu u toj tvrtki, biti ilustrirana aktivnostima koje, u skladu sa strateškim usmjerenjem, Luru vide kao jaku regionalnu kompaniju. Dvije vodeće kompanije u domaćim okvirima gotovo da i nemaju konkurenciju. Tri najbliža konkurenta: osječki Meggle, karlovački KIM i splitski Mils ostvarili su zajedno prihod od svega 385 milijuna kuna i daleko zaostaju za Vindijom i Lurom. Ova bi godina mogla biti presudna za KIM s obzirom na objavu oglasa o prodaji.
Kraš pobjegao konkurenciji
Konditorska se industrija u 2005. godini ubacila u sam vrh proizvodnji koje su uspjele ostvariti dvocifreni rast. Za 14 posto premašili su količine koje su zaključno evidentirali za 2004. godinu. Svi proizvođači slastica lani su u izvozu zaradili 72 milijuna dolara, a najveći dio plasmana završio je na bosanskohercegovačkom prostoru, gdje je otpremljeno 27 posto od sveukupnog izvoza. Još je važniji podatak da je na razini 2005. u odnosu na godinu prije izvoz gotovo udvostručen, a osim tržišta BiH veće količine hrvatskih slatkiša prodavane su lani kupcima u Austriji, Poljskoj, Sloveniji te Češkoj. Premda nije uspio ostvariti ambicioznu kupnju paketa dionica koji bi mu osigurao većinski udjel u portfelju osječkog Kandita, Kraš i dalje dominira domaćim tržištem s prihodom od 798,7 milijuna kuna, dok su četiri njegova najveća takmaca lani zajedno prodala slatkiša u vrijednosti manjoj od Kraševe. Njihov ukupni prihod prošle je godine dostigao samo 589,1 milijun kuna. Krašev najveći konkurent Kandit prošlu je godinu većim dijelom potrošio za (ne)sporna vlasnička pospremanja portfelja. "Bermudski trokut" Kraš - Kandit - Koestlin, u kojem su dva oštra konkurenta (Kraš i Koestlin) pokušavala uhvatiti većinski vlasnički udjel definitivno je razriješen kasno ovoga proljeća u korist bjelovarske tvornice slatkiša. U svim tim vlasničkim preokupacijama Osječani su ipak uspjeli više nego udvostručiti prihod (sa 162,4 na 496,9 mil/kn) te tri puta (sa 8,5 na 29 mil/kn) povećati dobit. Dok su konkurenti vodili bitku za vlasničko okrupnjavanje, tvornica iz Požege je i lanjsku godinu iskoristila za daljnju stabilizaciju u poslovanju pa je zaključena s očekivanim, desetak posto većim prihodima (190,9 mil/kn) te slično boljom dobiti (5,9 mil/kn) od one iz prethodne godine. Prošla će godina u Zvečevu ostati zapamćena i po tome što se počelo češće trgovati dionicom kojoj je u tom razdoblju porasla i cijena, sa 100 na iznad 400 kuna.
Europska pobjeda hrvatskih šećerana
Za ovaj segment domaće prehrambene industrije 2005. godina ima posebnu, pobjedonosnu dimenziju. Koja je iznjedrena u maratonski dugim i teškim pregovorima, što ih je nacionalni pregovarački tim imao s predstavnicima Europske komisije o utvrđivanju izvoznih kvota za šećer. Tri domaće šećerane od tada mogu mirnije planirati svoj razvoj i dugovjeke strategije.
|
Dopuštena kvota od 180.000 tona mogućeg godišnjeg izvoza šećera u zemlje EU jamči im sigurnu budućnost. Proizvodnja šećera inače iz godine u godinu bilježi sve veći rast pa je tako lani ukupno proizvedeno 245.000 tona, što je oko 14 posto više nego na kraju prethodne godine. U usporedbi s proizvodnjom koja se odnosi na 2001. godinu, prošlogodišnja proizvodnja šećera uvećana je za čak 88 posto. Izvozom šećera u 2005. godini ostvarena je zarada od 135 milijuna USD što je trostruko više od vrijednosti izvoza koja je realizirana tijekom 2004. godine. Gotove sve količine lani su otpremljene na talijansko tržište, a šećer je u 2005. činio 15 posto sveukupnog poljoprivredno-prehrambenog izvoza iz domaćih izvora. Prošlogodišnjim razvojem događanja posebno su zadovoljni u tvornici šećera Viro koja je 2005. evidentirala kao povijesno najbolju godinu kako po proizvodnji, tako i po konačnom poslovanju. Od 503,7 milijuna ukupnih prihoda čak 211,6 milijuna generirano je izvozom. Viro je ovoga proljeća uspješno proveo i dokapitalizaciju tvrtke sa 126 milijuna kuna prikupljenih javnom ponudom. Osim svježeg kapitala, dobio je i 700 novih dioničara koji su kroz IPO otkupili 25 posto tvrtke. Viro ove godine planira dati 7% veću proizvodnju (112.000 tona bijelog kristal šećera), očekuje i 7% veći prihod, a tijekom prvih šest mjeseci u nova postrojenja i kapacitete investirano je 47 milijuna kuna. Ne kriju ambiciju za preuzimanje županjske Sladorane koja čeka privatizaciju te najavljuju i čvršće povezivanje s njemačkim partnerom.
Ilustracija (ne)uspješnih
Čakovečka tvrtka "Perutnina Ptuj Pipo", s tržišnim udjelom od 20 posto, druga je na ljestvici proizvođača mesa peradi. Sa lanjskih 218,9 milijuna kuna zaključuje niz 25 najuspješnijih tvrtki, rangiranih po ostvarenom prihodu. Kroz četiri godine udvostručila je i proizvodnju i broj radnika. Nakon što su postigli inovativno-proizvodnu organiziranost rješavaju i problem klaoničkog i organskog otpada koje će bioplinsko postrojenje (investicija 3,5 mil/eu) razgrađivati u energiju i gnojivo. Za razliku od Pipa proizvođač sira Zdenka i dalje gomila gubitke. Prošle je godine sa 390 radnika ostvarila 84,1 milijun kuna prihoda i 52,4 milijuna gubitka. Zdenka je u većinskom vlasništvu države baš kao i splitsko Dalmacijavino (479 zaposlenih), čiji je prihod lani bio 111,7 milijuna, a gubitak 64,8 milijuna kuna. Upravo su oni rekorderi gubitaši među ukupnom prehrambenom industrijom, dok isčekuju privatizaciju.
Proizvođači brašna i kruha najbrojniji
Najbrojnija podskupina unutar grupacije Industrija hrane i pića prošlu je godinu zaključila vrlo šaroliko. Dio kompanija poslovao je izvrsno uz dobit dok su neke, a među njima i pojedine velike tvrtke, u financijskim izvješćima ipak morale iskazati gubitak.
|
Proizvodnja brašna prošle u odnosu na pretprošlu godinu zabilježila je tek neznatan (2,4 posto) porast, iznosila je u konačnici 312.601 tona. U strukturi mlinarskih proizvoda sve vrste brašna sudjelovale su sa 65 posto, na posije je otpadalo oko 23 posto, dok svi ostali proizvodi odnose oko 11 posto količina. Ukupna proizvodnja kruha, peciva i kolača prošle je godine dosegnula težinu od 137.000 tona. U strukturi te proizvodnje najzastupljeniji je, naravno, kruh kojega se godišnje proizvede prosječno oko 125.000 tona. Peciva i ostale vrste specijalnih kruhova sudjeluju sa 23 posto, dok na proizvodnju kolača odlazi oko devet posto svih količina iz ove proizvodnje. Križevački Mlinar nacionalni je tržišni prvak po lanjskom prihodu. Osim niskoprofitabilne mlinarsko-pekarske djelatnosti, ta tvrtka, u potrazi za dugoročno sigurnom budućnošću, prije nekoliko godina, među ostalim, okrenula se i proizvodnji tjestenine, vlastitoj maloprodaji, a potom i ugostiteljstvu. No sve to, čini se, još nije dovoljno za pozitivno poslovanje jer je lani iskazan gubitak, nešto veći od osam milijuna kuna.
Međutim, događaji na burzi iz prvog dijela ove godine najavljuju izglednim neke nove zaokrete, možda i strateški važne za ovu kompaniju. Osim što je po volumenu zabilježeno značajno trgovanje, dionica Mlinara je uz to i skočila sa 220 na 530 kuna. Najviša cijena u dosadašnjem intervalu trgovanja popela se na iznenađujućih 999 kuna po dionici, da bi se posljednjih dana tržila između 630 i 650 kuna. O financijski složenim uvjetima poslovanja mnogih tvrtki unutar ove skupine ilustrativno svakako svjedoči i podatak da je među pet tvrtki iz cijele grupacije, koje su na kraju 2005. godine iskazale poslovni minus, bila dva proizvođača kruha i peciva. Uz spomenuti Mlinar to su i Zagrebačke pekarne. Ta je tvrtka prošlu godinu zaključila sa 16,3 milijuna kuna gubitka. Među brojnim prerađivačima žita na domaćem tržištu Čakovečki mlinovi već nekoliko godina drže poziciju lidera. Tvrtka godišnje samelje više od 50.000 tona i s tim količinama prisvaja oko 15 posto tržišnog udjela. Osim što dominira tržištem mlinarske industrije, tvrtka pripada i krugu tri najveća proizvođača kruha i peciva. Svakodnevno kroz maloprodaju, što vlastitu u kojoj je 100 prodavaonica, što putem partnera, tržištu isporuči oko 20.000 kilograma ili više od 40.000 komada krušnih proizvoda i peciva. U odnosu na glavninu konkurencije, Čakovečki mlinovi ostvaruju dobit iz poslovanja. Tako su u prvom polugodištu ove godine iskazali neto dobit u iznosu 23,5 milijuna, što je 15,1 posto bolje nego lanjske godine. Sve to ima odraza i na cijenu dionice koja je u posljednjih godinu dana porasla čak 100 posto, a najavljuje se njezin i daljnji rast.
Coca-Cola prihodom "tuče" tri najveća vinara
Prosječna godišnja proizvodnja sa 50.075 ha vinograda dostiže oko 350 tisuća tona grožđa, odnosno 2,5 milijuna hektolitara vina od čega je 80 posto naturalna proizvodnja individualnih proizvođača.
|
Lanjska proizvodnja prirodnih vina od strane tvrtki iznosila je 424.157 hektolitara i bila 15,3 posto manja od količina proizvedenih godinu prije. Prošle su godine domaći proizvođači na tržište plasirali i 134.000 hektolitara alkoholnih pića, što je neznatno povećanje (1,4 posto) u odnosu na godinu prije, a u tim količinama likeri i žestoki alkohol sudjelovali su čak sa 66 posto. Za razliku od vina i alkohola proizvodnja izvorske vode 2005. u odnosu na 2004. godinu porasla je za više od 40 posto, dosegnula je 81 milijun litara. Porast ove proizvodnje ilustrira i podatak da svaki Hrvat u prosjeku godišnje popije 53 litre mineralne i 17 litara izvorske vode. Raste i izvoz vode pa je lani iznosio 16 posto prema rezultatu prethodne godine, dok je u financijskom iznosu izvoz vode tvrtkama donio prihod od šest milijuna dolara. Proizvodnja bezalkoholnih pića zadnjih je godina usporila rast pa je lani povećanje iznosilo svega 2,3 posto, a bila je i riječ o količini od 2,3 milijuna hektolitara. U strukturi proizvodnje svih pića dominira pivo s udjelom od 29 posto, mineralne i izvorske vode odnose 25 posto, vina 20 posto, osvježavajuća bezalkoholna pića 19, voćni sokovi šest i jaki alkohol svega jedan posto. Prethodno izneseni podaci mogu se gledati i kao dobra podloga za ilustraciju lani ostvarenoga ukupnog prihoda, ali i poretka među svim proizvođačima (ne)alkoholnih pića. Apsolutno dominira Coca-Cola Beverages čiji lanjski prihod (851,2 mil/kn) dominantno "tuče" ukupne prihode riječkog Istravina (431,8 mil/kn), zagrebačkog Badela 1862. (323,1 mil/kn) te splitskog Dalmacijavina (111,7 mil/kn). Unatoč takvom financijskom učinku, u Coca-Coli prošlu godinu ocjenjuju teškom i izazovnom te napominju da je takva bila i 2004. Među krivcima za prošlogodišnji poslovni pesimizam Coca-Cole spominje se kišno i hladno ljeto. Stoga su radikalno krenuli u restrukturiranje troškova, posebno onih u distribuciji. Koji su, tvrde, bili iznimno veliki. Posao je definitivno završen tek početkom ove godine, a da je dobro odrađen svjedoči i pozitivna razlika između prihoda i rashoda koja je lani premašila 73,4 milijuna kuna.
Premda je ljeto dosta kišno i ove godine, u Coca-Coli ipak očekuju bolji rezultat. U prvih sedam mjeseci prodaja je rasla oko osam posto i na tome gaje optimizam i za nastavak godine. Ne planiraju nikakve nove investicijske zahvate, otkrivaju, budući da sadašnja infrastruktura ima kapacitete koji su više nego dostatni za srednjoročne potrebe kompanije. Iznimno su zadovoljni što tržište svjedoči o rastu svih kategorija pića u kojima konkuriraju, a taj rast uporište je i za dobro poslovanje. Kontinuirano usavršavanje zaposlenika i razvoj komercijalnih sposobnosti dvije su zadaće kojima će podrediti sve aktivnosti u idućem razdoblju. Visokom dobiti za prošlu godinu kiti se i Jamnica čiji ovogodišnji uspjeh ima posebnu dimenziju.
|
Za razliku od 2004. godine, kada je nije bilo na gornjim pozicijama rang-ljestvice unutar grupacije Industrija hrane i pića, Jamnica se za 2005. godinu svrstala među prvih deset kompanija i po ostvarenom prihodu (9. rang) i po iskazanoj dobiti, gdje je zauzela deseto mjesto ljestvice najuspješnijih u toj kategoriji. Najveći gubitnik, prema financijskim izvješćima kompanija za 2005. godinu, u grupaciji Industrija hrane i pića je Dalmacijavino. Minus koji su iskazali bio je iznad polovice ukupnih prihoda. Ta je tvrtka prošlu godinu završila s gubitkom od 64,8 milijuna, dok je prihod iznosio 111,7 milijuna kuna. Već nekoliko godina uz višekratnu objavu oglasa i potonja odgađanja traje postupak pokušaja privatizacije budući da država kroz nekoliko adresa još drži glavninu portfelja Dalmacijavina. Upravo je oglašen još jedan u nizu natječaja, interesenata za splitku vinariju ima pa je očekivati da će novi vlasnik povući radikalne poteze. Među potencijalnim kupcima je i Badel 1862., tvrtka koja je dobro pozicionirala vinski segment proizvodnje, a sustavno polako osvaja i tržište vode. Dobre trendove poslovanja ilustrira i prošlogodišnja dobit, pet puta veća nego godinu prije. Badel velike ambicije iskazuje i u planskom podizanju novih vinograda, a sve se više spominje i prodaja lokacije na Žitnjaku, tlocrtne površine 57.000 četvornih metara. Prodajom te nekretnine financirala bi se gradnja nove tvornice na širem području Zeline dok bi se dio kapitala iskoristio i za nove nasade sortnih vinograda.
(Izvor: HGK, DZS, JDD, arhiva Poslovnog dnevnika)
Optimizam robne razmjene
Premda su, za nacionalnu ekonomiju, podaci o robnoj razmjeni još uvijek porazni što za 2005. ilustrativno svjedoči vanjskotrgovinski deficit od 57,9 milijardi kuna odnosno, podatak da je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula jedva 47,5 posto učinak koji iz godine u godinu u izvozu postiže prehrambena industrija potiče na optimizam. Tako je grupacija, u koju su svrstane tvrtke iz djelatnosti proizvodnja hrane i pića, 2005. godinu zaključila s izvozom koji je dostigao 4,2 milijarde kuna što je porast od 24,4 posto prema izvozu iz 2004. godine. Istodobno je za uvoz potrošeno 6,9 milijardi kuna ili, oko 11,1 posto više nego na kraju 2004. godine. Za prvih šest mjeseci 2006. izvezena je vrijednost od 2,4 milijarde kuna što je 29 posto bolje nego u istom razdoblju prethodne godine dok je paralelno uvoz premašio 3,6 milijardi kuna odnosno, rastao je 9 posto više nego lani. U tom je razdoblju ukupan nacionalni deficit bio 32,6 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom samo 46,6 posto.
Izazov ruskog tržišta
Golemo rusko tržište postaje sve snažniji izazov za pojedine hrvatske kompanije. Tako je Podravka, ne samo po dugoročnim kompanijskim planovima nego i sa konkretnim učinkom (koji je lani u odnosu na prethodnu godinu bio u plusu 20 %) definitivno potvrdila svoj strateški koncept i prema istočnoeuropskim prostorima.
|
Prodaja juha na tom je tržištu lani rasla 40 %, a dječje hrane 59 % dok je Vegeta, premda je zabilježila porast prodaje od samo pet posto, stekla priznanje Superbrend ruskog tržišta za 2005. godinu. Ozbiljne planove za rusko tržište kroje i u petrinjskom Gavriloviću.
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|